Pomjeranje starosne granice za krivičnu odgovornost maloljetnika ne bi doprinijelo smanjenju maloljetničke delinkvencije, odnosno padu broja krivičnih djela čiji su izvršioci djeca – ocijenio je za Pobjedu advokat Veselin Radulović, dok je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje za naš list istakla da bi smanjenje starosne granice za krivičnu odgovornost moglo dovesti do povećanja broja maloljetnika koji se suočavaju sa krivičnim postupkom, što bi, kako smatra, moglo imati dugoročne posljedice na njihov razvoj.
Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku propisuje da se protiv osobe koja u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije napunila 14 godina ne može voditi krivični postupak. Snežana Kaluđerović kazala je da je eventualno smanjenje te starosne granice veoma složeno pitanje i zahtijeva ozbiljnu posvećenost i dijalog među stručnjacima, zakonodavcima i zajednicom. Ona upozorava da smanjenje starosne granice može dovesti do povećanja broja maloljetnika koji se suočavaju s krivičnim postupkom, a da to dalje može imati dugoročne posljedice na njihov razvoj i to u najsloženijem periodu života.
– To je period života kod mladih gdje se još može prepoznati uzrok devijantnog ponašanja koje se da ispraviti uz adekvatan sistem rehabilitacije i pružanje istinske podrške maloljetnicima – kazala je Kaluđerović.
Dodaje da je dijalog ključan u cilju razmatranja različitih društvenih faktora koji utiču na ovaj problem.
Kazne za roditelje
Kaluđerović smatra da kažnjavanje roditelja umjesto njihove djece nije uvijek najbolje rješenje jer bi takav pristup mogao motivisati roditelje da preuzmu veći stepen odgovornosti za ponašanje svoje djece, ali i do dodatnih problema.
– Tu su i okolnosti koje ne možemo izbjeći, kao što su socijalna nepravda ili dodatno opterećenje za porodice koje se već suočavaju sa ozbiljnim egzistencijalnim i zdravstvenim izazovima, a što sve utiče na pojavu devijantnih oblika ponašanja kod maloljetnika – ukazala je ona.
Zato je, prema njenim riječima, neophodno osmisliti nove i ojačati postojeće servise podrške za mlade.
– Uz fokus na obaveznoj prevenciji i rehabilitaciji što može biti efikasniji način za smanjenje delinkvencije – podvukla je Kaluđerović.
Zakonska regulativa
Kada je riječ o starosnoj granici za krivičnu odgovornost maloljetnih osoba, pravna regulativa kao socio-ekonomski i kulturni faktori, kako naglašava Kaluđerović, razlikuju se od zemlje do zemlje.
– Države na različite načine pristupaju maloljetničkoj delinkvenciji, zavisno od kulturnih, socijalnih, pravnih normi, kao i obrazovno-vaspitnih politika koje su osnov suzbijanja i prevencije maloljetničke delinkvencije – rekla je ona.
Kao pravi primjer navela je Francusku gdje maloljetnici odgovaraju za krivična djela sa 13 godina, dok je u Velikoj Britaniji starosne granica još niža, pa se tako djeca krivično gone i sa navršenih 10 godina.
– Ipak, neophodno je pažljivo razmotriti jesu li te norme primjenljive na maloljetnike i crnogorsko društvo u cjelini u smislu očekivanih učinaka – zaključila je Kaluđerović.
Porast delinkvencije
Veselin Radulović problem porasta maloljetničke delinkvencije vidi u nevaspitanju i nekulturi, nedostatku ili potpunom odsustvu obrazovanja, te promovisanju govora mržnje i podstrekavanju na nasilje od brojnih nosilaca političke moći i vlasti. Smatra da smanjenje starosne granice maloljetnika koji mogu krivično odgovarati ne bi doprinijelo smanjenju maloljetničke delinkvencije, odnosno padu broja krivičnih djela čiji izvršioci su maloljetnici ili djeca. Radulović smatra da bi izvršna i zakonodavna vlast morale pažljivo da razmotre to pitanje prije eventualne inicijative i usvajanja rješenja o snižavanju starosne granice za krivičnu odgovornost.
Naglašava da ovaj problem ima uzroke u sociološkoj, kulturnoj, obrazovnoj i vaspitnoj sferi.
– To su sve oblasti koje su u Crnoj Gori sistematski zapuštene decenijama. Problem porasta maloljetničke delinkvencije je kompleksan i on se ne može rješavati isključivo izmjenama krivičnog zakonodavstva – istakao je Radulović.
Za razliku od Kaluđerović, advokat Radulović smatra da bi prema roditeljima djece koja vrše krivična djela, posebno teža krivična djela, trebalo preduzimati odgovarajuće mjere zbog vaspitne i kulturne zapuštenosti djece.
– Međutim, ako država ovom problemu ne pristupi sveobuhvatno, odnosno ako se ozbiljno ne pozabavi svim uzrocima porasta maloljetničke delinkvencije, ovaj vid kriminaliteta neće se smanjivati – kazao je advokat.
Dodaje da su navedeni problemi na veoma zabrinjavajućem nivou pa je porast maloljetničke delinkvencije, ali i svih drugih oblika kriminaliteta, kako je rekao, logična posljedica.
– Zato mislim da bi institucije zadužene za primjenu zakona morale da reaguju i na ove pojave i ponašanja jer njihovo tolerisanje stvara ambijent u kome raste svaki oblik kriminaliteta, uključujući i maljoljetnički kriminalitet – poručio je Radulović.
Iskustva drugih zemalja
Maloljetnici u Crnoj Gori mogu krivično odgovarati sa 14 godina, kao i u zemljama Zapadnog Balkana. Ta granica postoji u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Ipak, starsnosna granica u zemljama Evropske unije (EU) varira od države do države.
Dok u Njemačkoj, Španiji, Italiji i Austriji maloljetnici za počinjena krivična djela mogu odgovarati sa 14 godina, u zemljama Skandinavije – Norveškoj, Finskoj, Danskoj i Švedskoj ta granica je 15 godina. Najniža starosna granica za krivičnu odgovornost u Evropi primjenjuje se u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Engleskoj, Velsu i Irskoj je to deset godina, a jedino odstupa Škotska gdje je ta granica 12 godina.
foto: RTNK
