Popis stanovništva 2023. godine trebao je da ponudi pouzdanu sliku o tome koliko ljudi živi u Crnoj Gori i kakva je struktura njenog stanovništva. Međutim, kada se pažnja usmjeri na strance koji legalno borave u zemlji, ta slika postaje nejasna i nepotpuna. Uprkos jasnoj zakonskoj odredbi da se popisuju i stranci sa odobrenim stalnim ili privremenim boravkom, kao i oni koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori, podaci pokazuju ozbiljan nesklad između onoga što je zvanična statistika iz popisa stanovništva i onoga što bilježe registri Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
To je istaknuto u dokumentu „Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?“, koji su objavili Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa.
Navodi se da je na kritični datum popisa, 31. oktobra 2023. godine, Uprava za statistiku zabilježila 46.898 stranaca sa uobičajenim mjestom boravka, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) vodilo evidenciju o čak 98.694 stranih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom.
„Razliku od više od 50.000 lica čine upravo oni stranci koji nijesu obuhvaćeni popisom. Pitanja u vezi sa ovim statistički „nevidljivim“ dijelom stranog stanovništva sve češće otvaraju mediji, analitičari, ali i sami pripadnici
zajednica stranaca u Crnoj Gori, zbog čega smo pokrenuli istraživanje o uzrocima ovih značajnih razlika. Prema dostupnim medijskim izjavama, procjena je da je popis propustio da obuhvati i do 50% ruskih i ukrajinskih državljana koji zaista žive u zemlji“, dodaje se u dokumentu.
Najveći raskorak zabilježen je kod ruskih državljana – prema popisu ih je bilo 13.550, dok MUP registruje čak 27.032. Slična disproporcija primijećena je i kod državljana Srbije (13.031 prema 22.661) i Turske (1.869 prema 9.467).
Prema važećem Zakonu o popisu, kako se pojašnjava, svi stranci sa regulisanim boravkom, ali i oni koji planiraju ostati u zemlji duže od godinu dana, trebalo je da budu obuhvaćeni. Ipak, istraživanje ukazuje da je obuhvat bio znatno manji, dijelom zbog slabih informativnih kampanja, nedostatka prevoda i jezičkih barijera, ali i zbog ograničenog dometa popisivača.
„U vremenu kada stranci čine značajan dio u ekonomiji, sistemu obrazovanja i investicijama Crne Gore, njihova nevidljivost u zvaničnim statistikama predstavlja ozbiljan izazov za planiranje, integraciju i donošenje politika zasnovanih na činjenicama“, dodaje se u dokumentu.
foto: RTCG/screenshot
