Iz podgoričkog Višeg suda tvrde da su u velikom broju slučajeva prinuđeni da okrivljenima određuju pritvor u nedostatku tehničkih uslova za kontrolisanje onih kojima izreknu mjeru zabrane napuštanja stana.
Saopštili su to “Vijestima”, odgovarajući na pitanja o mjerama koje propisuje Zakon o krivičnom postupku (ZKP), kada postoji mogućnost opstrukcije krivičnog postupka u slučaju bjekstva okrivljenog.
Zakon dozvoljava sudu da okrivljenog pošalje kući, ali uz kontrolu njegovog kretanja pomoću takozvane nanogice.
Uprkos zakonskim odrebama, policija ne posjeduje te uređaje, pa se brojni kojima je izrečena takva mjera, više nisu vratili na suđenja i gubi im se svaki trag. Među njima su i optuženi za najteža krivična djela.
Iz suda kojim rukovodi Zoran Radović, međutim, konstatuju da nisu u saznanju da je Uprava policije obezbijedila uređaje za kontrolu mjere nadzora zabrana napuštanja stana i upućuju novinara da se obrati toj instituciji.
“Naime, prethodno navedena mjera nadzora uz kontrolu elektronskim nadzorom je predviđena zakonom kao sredstvo obezbjeđenja nesmetanog vođenja postupka, prethodno citiranom zakonskom odredbom, i kao takva je odličan supstitut pritvoru, kao najtežoj mjeri ograničenja slobode, međutim u nedostatku tehničkih uslova za sprovođenje iste, sud je prinuđen da u velikom broju slučajeva određuje pritvore”, navodi se u odgovorima samostalne savjetnice za odnose sa javnošću Marija Raković.
Dodaju da je poznato da Ministarstvo pravde posjeduje elektronske uređaje za praćenje izvršenja kazne zatvora u prostorijama za stanovanje:
“Dok uređaji za kotrolu mjera nadzora još uvijek nisu obezbijeđeni, prema informacijama kojima raspolaže ovaj sud, a što smatramo da je zaista neophodno obezbijediti kako bi ove mjere bile primjenjive i u praksi.”
Upravo je sudija Radović problematizovao to pitanje 8. marta, tada kao predsjednik sudskog vijeća na odloženom glavnom pretresu optuženima za ubistvo Saše Klikovca.
Prethodno su pušteni na slobodu optuženi za taj zločin Miloš Marković i Marko Šuković, nakon što nije donesena prvostepena odluka u tom procesu, što je zakonski uslov za ostanak iza rešetaka.
Okrivljenom je tada Viši sud takođe izrekao mjeru elektronskog nadzora, odnosno nanogice, ali je Marković od tada u bjekstvu.
“Ovo vijeće uložilo je veliki napor da se okonča ovaj sudski proces prije isteka roka od tri godine. Rješenjem suda od 21. januara 2024. ukinut je pritvor Šukoviću i Markoviću, nakon isteka tri godine od podizanja optužnice, uz kontrolu elektronskim nadzorom. Ova odluka je donijeta po Zakoniku o krivičnom postupku iz 2009. godine. MUP od 2009. godine nema te ‘nanogice’ već ih ima Ministarstvo pravde, koje ih koristi za izvršenje kazne u kućnim uslovima. Nakon puštanja na slobodu, Uprava policije nije sprovela (odluku) onako kako je donesena. Stara ili nova vlast, ne znam ko je kriv. Porazno je da saznajemo da nemamo te ‘nanogice’”, kazao je tada sudija Radović.
Krajem novembra 2023. godine Viši sud u Podgorici odlučio je da se u tom predmetu protiv članova škaljarske kriminalne grupe ne koristi Šukovićeva izjava data specijalnom tužiocu, jer je, prema njihovoj ocjeni, nezakonito uzeta.
Iz dokazne građe izdvojen je i zapisnik o pretresanju telefona prvookrivljenog Miloša Markovića, jer je, prema ocjeni suda, i ta radnja učinjena u suprotnosti sa zakonom.
“Vijesti” duže od dvije godine upozoravaju da će na stotine članova organizovanih kriminalnih grupa, optuženih za ubistva, pripreme likvidacija ili međunarodni šverc droge, presude čekati na slobodi, jer specijalizovano vijeće Višeg suda u roku koji predviđa zakon ne donosi čak ni prvostepenu presudu.
Članom 179 Zakona o krivičnom postupku propisano je da se, nakon predaje optužnice sudu, do završetka glavnog pretresa, pritvor može, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, kad se postupak vodi po njegovoj optužbi, odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća i da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Prema ranijim navodima istražitelji sumnjaju da se u brojnim predmetima mogućnost odgađanja pretresa zloupotrebljava kako bi se okorjeli kriminalci, optuženi za najteža krivična djela, oslobodili spuških rešetaka.
Koliko njih šeta slobodno
“Vijestima” je sredinom februara iz policije rečeno da ta institucija nema uređaje za elektronski nadzor i samim tim mogućnost takvog vida praćenja osoba.
Međutim, tada nisu odgovorili “Vijestima” – koga bi sve u ovom trenutku imali obavezu da elektronski prate, kako je to predviđeno sudskim rješenjima, ali ni zbog čega ta institucija godinama nema uređaje za takav vid dodatnog nadzora.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, elektronski bi trebalo da nadziru najmanje petoricu okrivljenih, koji su se domogli slobode prije okončanja krivičnog postupka.
Mjera elektronskog nadzora trebalo bi u Podgorici da se koristi u dva predmeta, gdje su okrivljeni označeni kao veoma opasni pripadnici kriminalnih organizacija…
Podaci “Vijesti” su da samo u Podgorici 50-ak okrivljenih ima obavezu povremenog javljanja policiji 1. ili 15. u mjesecu, a neki od njih imaju mjeru i sedmičnog javljanja UP.
To je uslijedilo nakon što je, sada bivši, predsjednik Višeg suda Boris Savić naglasio da se mjere nadzora ne mogu sprovesti u punom obimu jer Uprava policije nema mogućnost da i na takav način prati okrivljene.
“Za elektronski nadzor kada su u pitanju mjere nadzora tokom samog krivičnog postupka, koliko smo obaviješteni, a obaviješteni smo kada je donijeta odluka o ukidanju pritvora za okrivljenog Dušana Šilja, Uprava policije nema mogućnost za primjenu elektronskog nadzora”, napisao je Savić.
On je i predložio da bi u komunikaciji s Ministarstvom unutrašnjih poslova trebalo naći način kako bi se te mjere, kako je to propisano zakonom, ubuduće mogle primjenjivati…
Novljanin Šilj i Nikola Ivović, kojima je pred Višim sudom u Podgorici godinama u toku postupak zbog ubistva Stefana Šarovića u junu 2019. u Đenovićima, pušteni su iz spuškog pritvora, takođe jer sudsko vijeće nije izreklo prvostepenu presudu tri godine nakon podizanja optužnice…
Pritvor, ako prekrši mjeru koje nema
Zakonom o krivičnom postupku predviđene su alternativne mjere pritvoru, ukoliko “postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobjeći, sakriti se, otići u nepoznato mjesto ili u drugu državu ili ometati vođenje krivičnog postupka”…
U tim slučajevima, navodi se u tom aktu, sud može izreći zabranu napuštanja stana, zabranu napuštanja boravišta, zabranu posjećivanja određenog mjesta ili područja, obavezu povremenog javljanja određenom državnom organu, zabranu pristupa ili sastajanja s određenim licima, ali može i privremeno oduzeti putne isprave ili vozačke dozvole…
Dodaje se da se okrivljenom može odrediti pritvor, ako prekrši izrečenu mjeru.
“Mjerama nadzora ne može se ograničiti pravo okrivljenom da živi u svom stanu, da se nesmetano viđa s članovima porodice i bliskim srodnicima, osim kad se postupak vodi zbog krivičnog djela učinjenog na štetu člana porodice ili bliskih srodnika, kao i da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodi zbog krivičnog djela učinjenog u vezi s obavljanjem te djelatnosti”, piše u Zakonu.
Foto: Savo Prelević/Vijesti
