Više državno tužilaštvo u Podgorici dobilo je od Specijalnog državnog tužilaštva predmet “Meljine” u kojem je istraga protiv vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića, nekadašnjeg direktora bolnice Budimira Šegrta i njegovog pomoćnika Radivoja Božovića otvorena još krajem decembra 2020. godine, zbog sumnje da su nezakonitim stavljanjem hipoteke na bolnički kompleks kod Herceg Novog zloupotrijebili službeni položaj.
Rukovoditeljka VDT-a Podgorica Lepa Medenica, u odgovoru “Vijestima” potvrdila je da je Specijalno državno tužilaštvo, nakon promjene nadležnosti, dostavilo veći broj predmeta među kojima i slučaj “Meljine”.
“Predmet je formiran protiv D. K. i drugih lica, zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, u kom predmetu je od strane Specijalnog državnog tužilaštva donijeta naredba o sprovođenju istrage. Nakon izvršene detaljne analize do sada prikupljenih dokaza u predmetu, preduzeće se druge neophodne radnje, a sve u cilju donošenja odluke u predmetu”, navela je Medenica.
Tadašnja specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, u vrijeme dok je SDT-om rukovodio Milivoje Katnić, otvorila je istragu pred kraj 2020. godine protiv biznismena Duška Kneževića, nekadašnjeg izvršnog direktora bolnice u Meljinama Budimira Šegrta i njegovog zamjenika Radivoja Božovića zbog sumnje da su nezakonitim stavljanjem hipoteke na imovinu bolnice Meljine njenu vrijednost umanjili za 11.303.210,75 eura.
Dan nakon što su po nalogu SDT-a uhapšeni Božović i Šegrt, koji je nakon posla u “Meljinama” napredovao za ministra zdravlja u Vladi tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, iz Londona se tada oglasio Knežević koji je iznio optužbe da je Šegrt navodno bio “jedan od glavnih ljudi koji je uništio bolnicu Meljine”.
“Šegrt je od prvog momenta bio predložen za direktora od strane Mila Đukanovića. On je čuvao akcije Đukanovića u raznim projektima, kao što je fabrike ljekova na Marezi, a kasnije je čuvao interese Đukanovića u projektu sa Meljinama”, rekao je Knežević.
Viši sud je na prijedlog tužiteljke Vukčević donio i rješenje o zabrani raspolaganja nepokretnom i pokretnom imovinom bivšeg vojno-bolničkog kompleksa Meljine, sa ciljem da se država Crna Gora obešteti, a u dva navrata je odlukom Privrednog suda u bolnicu Meljine uvođen stečajni postupak.
Tužilaštvo je na osnovu podataka Savjeta za privatizaciju došlo do dokaza da je Atlas grupa, nakon kupovine kompleksa, podigla kredit od 11 miliona eura, a pod hipoteku je stavila objekte bolnice, što je bilo u suprotnosti sa Ugovorom o privatizaciji koji je 2008. godine zaključen sa Vladom.
Kneževićeva “Atlas grupa” postala je 2008. godine vlasnik vrijednog kompleksa bivše vojne bolnice sa 50 hiljada kvadrata i 19 objekata, koje je Atlas konzorcijum kupio za 25 miliona eura, međutim, kako se vjeruje formalno je ta cijena bila na papiru, a zapravo je konzorcijum uplatio dvostruko nižu cijenu.
Prema ugovornim obavezama, kupac je trebalo da za sedam godina da 119 miliona, međutim, to se nije desilo već je u kompleks uloženo svega tri miliona eura. Zbog te činjenice Vlada je 29. jula 2016. godine, konzorcijumu Atlas grupe dostavila obavještenje o raskidu ugovora.
Još u prvim godinama privatizacije sumnjalo se da je Vlada favorizovala kupca vojnog kompleksa Meljine omogućavajući mu da da nekretninu plati obveznicama, koje je investitor, kako se pokazalo kasnije, na berzi kupovao po trostruko nižoj cijeni od one koju mu je Vlada priznala prilikom transakcije.
Podaci Centralne depozitarne agencije pokazuju da su povezane firme Duška Kneževića na berzi intenzivno kupovale upravo obveznice restitucije pa su početkom 2008. godine povezane firme imale devet miliona tih obveznica, da bi krajem te godine imale preko 16,5 miliona.
Time je, kako se vjeruje, Vlada omogućila Atlas grupi da ostvari višemilionsku dobit, a sa druge strane je oštećen javni interes zbog čega je medicinski centar u Meljinama, koji je osnovan daleke 1668. godine, zbog loše privatizacije, neulaganja i lošeg rukovođenja pod stečajem Privrednog suda.
Nakon privatizacije, konzorcijum je krajem 2009. godine formirao posebno društvo “Meljine kompleks” i početkom 2010. godine angažovao vještake koji su izvršili procjenu vrijednosti lokacije. Na bazi ovih izvještaja donijeta je odluka o povećanju nenovčanog kapitala u iznosu od 56,1 milion eura, koja je kasnije poslužila za zalaganje imovine pod hipoteku.
Godinama su sve nepokretnosti pod privremenim mjerama, hipotekama, zabilježbama postupaka, raznim notarskim zapisima i poreskim potraživanjima…
Foto: Vijesti/arhiva
