I z depoa podgoričkog Višeg suda ukradeno je nekoliko pištolja, koji su dokazni materijal protiv šefova kavačkog kriminalnog klana, dok istražitelji tragaju za šest osoba, učesnika u obijanju – saznaju “Vijesti”.
Prema istim informacijama, nadzorne kamere donekle su “ulovile” osumnjičene, ali je četvoro njih konstantno bilo maskirano kačketima. Uprkos tome, istražitelji su tražili da se sačine foto-roboti okrivljenih.
Izvor uključen u istragu, kazao je “Vijestima” da su osumnjičeni najvjerovatnije stranci i da su u Podgoricu stigli iz država okruženja.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, oni će odgovarati za krivična djela – teška krađa, ometanje pravde i sprečavanje dokazivanja.
Na području Botuna policija je pronašla kombi, koji su, kako vjeruju, koristili osumnjičeni. Izvor lista tvrdi da je to vozilo bilo parkirano gotovo cijelo vrijeme ispred zgrade u kojoj je započeto kopanje tunela.
Sagovornik “Vijesti” kazao je da su osim pištolja ukradeni i dokazi iz više predmeta, ali da vjeruju da su lopovi namjerno napravili pometnju u moru spisa kako bi zabašurili šta im je bila glavna meta.
Da je neko preturao dokaze, otkriveno je 11. septembra ujutro. Uprkos tome, službenici Višeg suda tek su nakon 20-ak sati ustanovili da su lopovi prokopali rupu na zidu te prostorije, a od nje i tunel do stana u zgradi naspram sudske, u Njegoševoj ulici.
Međutim, tog jutra predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, pred novinarima je kazao da iz depoa “gotovo ništa ne nedostaje” i da vjeruje da je pripreman za bjekstvo nekog od pritvorenika/zatvorenika. Direktor Uprave policije Nikola Terzić, međutim, istovremeno je odgovorio da ne misli da su kriminalci “kopali rekreativno”.
Podzemni prolaz dugačak 30 metara, s otvorom dimenzija 70×60 centimetara, kopan je najvjerovatnije od kraja jula do minulog vikenda, kada su kradljivci puzeći upali u depo.
Istražitelji su u tunel prvobitno spustili robota, kojim je snimljen kompletan prostor, a potom su pripadnici Protivterorističke jedinice prošli kroz taj otvor, izuzimajući tragove koji im možda pomognu u istrazi.
U stanu do kog je vodio prolaz, inspektori su proveli i jučerašnji dan, tražeći dokaze u kubicima zemlje i šuta ostavljenim u unutrašnjosti te prostorije, u suterenu zgrade…
Gotovo kompletan rukovodni kadar Uprave policije i tužioci bili su juče na licu mjesta, a obišli su ih i predstavnici izvršne vlasti.
Nakon posjete sudskih prostorija i stana iz kog je prokopan tunel do depoa, predsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio je da mafija neće pobijediti državu, koliko god bila finansijski snažna i imala podršku unutar sistema.
Istakao je da građani često nisu svjesni koliko je organizovani kriminal involviran u državni aparat: “To je iznad onoga što neko može da zamisli. Međutim, smatram da su desetkovani i da su ovo potezi očajnika, vjerovatno u pravcu da se kontaminira dokazni materijal. Ali, kako su i ranije pokušavali s nekim situacijama, mislim da je i ova osujećena na ovaj ili onaj način. Treba da vidimo da one koji su ovo napravili privedemo pravdi”, poručio je.
Premijer je kazao i da organizovani kriminal inače funkcioniše tako što svugdje ima involvirane ljude, u svim institucijama, ali da misli da je ovo pokušaj jedne koordinirane akcije koja je osujećena.
Nakon sjednice Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), saopšteno je da je to tijelo konstatovalo da se radi o najznačajnijem i najopasnijem udaru na institucije države i pravosudni sistem.
“Zaključeno je da je riječ o aktivnostima s visokim nivoom organizacije i profesionalizma, koje su podrazumijevale učešće većeg broja lica različite profilacije… Preduzete aktivnosti rezultirale su pronalaskom više tragova, koji će biti predmet dalje obrade i vještačenja, a ujedno ukazujemo i da se trenutno preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji šest lica za koja se osnovano sumnja da su učestvovala u ovom događaju. Paralelno s navedenim aktivnostima, preduzimaju se i aktivnosti na pronalaženju nalogodavaca ovog kriminalnog poduhvata”, saopšteno je nakon sjednice kojom je rukovodio ministar pravde Marko Kovač.
Žižić: Radovi na tunelu su se morali čuti
Glavni državni arhitekta Mirko Žižić kazao je “Vijestima” da tunel do Višeg suda nije mogao biti iskopan za kratko vrijeme. To je, prema njegovim riječima, morao biti postupak koji dugo traje.
“Ne zna se da li su kopali ručno ili su koristili ‘krtice’ (mašine). To su uređaji koji mogu da buše ispod zemlje. Obično se struktura, kablovi i cijevi provlače na taj način. Recimo ispod puta, gdje ne može da se napravi rušenje na gornjem, već se prave tuneli. Šta su koristili – ne znam, ali vidim da su u trenutku kad su završili kopanje napravili potkonstrukciju da bi se zaštitili, da ne bi došlo do urušavanja”, objasnio je Žižić. On smatra da je tunel pravljen tri mjeseca, kao i da postoji mogućnost da je, kako navodi, “cijela stvar rađena mnogo ranije”.
“Postoji mogućnost da je decenijama ranije nešto počinjano, nastavljano, rađeno. Na osnovu fotografija, vidim da je pod dolje poprilično stabilizovan i uočljivo je da je više ljudi tuda bilo i prolazilo. Nije to specijalna građevinska intervencija. To se vidi da je sa štapom i kanapom rađeno, ako se izuzme ta mogućnost da se koristila ‘krtica’. Postoji mogućnost da su sve ručno radili. Ukoliko je to slučaj, proces je trajao duže. Čudno mi je da ljudi iz zgrade nijesu čuli, jer je to moralo da se čuje”, tvrdi Žižić.
Tomanović: Nema mreže tunela ispod Podgorice
Za iskopavanje tunela do Višeg suda vjerovatno je bilo potrebno mjesec do dva rada, tvrdi inženjer građevine i profesor na Građevinskom fakultetu u Podgorici Zvonko Tomanović.
• Postoji li mreža tunela ispod Podgorice?
Ispod Podgorice postoji jedino kolektorska mreža, koja se zbog dimenzija ne može smatrati mrežom tunela…Tlo ispod Podgorice uglavnom sačinjavaju nevezani i vezani šljunkovi i pjeskovi. U ovakvom geološkom materijalu postoje prirodne kaverne, pećine i mreža manjih nepovezanih podzemnih kanala koji su uglavnom nastali ispiranjem sitnog pijeska. Kanalizacioni kolektori su uglavnom dimenzija do dva metra u prečniku, i oni čine glavnu kolektorsku mrežu u koju se ulivaju cijevi manjeg prečnika. Ostalo su mjestimični – izdvojeni podzemni objekti, kao što su pješački prolazi, spojeni podrumi susjednih zgrada i sl.
• Postoje li planovi na kojima se to može vidjeti?
Nažalost, u Crnoj Gori gotovo ne postoji katastar podzemnih instalacija i prostorija. U razvijenim zemljma ne samo da postoje katastri podzemnih prostorija, već se prave i posebni urbanistički planovi podzemlja, jer se podzemlje intenzivno koristi za podzemni saobraćaj, sportske dvorane, biblioteke, itd.
• Prema slikama tunela koje su objavljene, koliko vremena smatrate da je trebalo za njegovo iskopavanje?
Improvizovane tunele ovog tipa obično izvode radnici s iskustvom u građevinarstvu. U zavisnosti od broja radnika koji su bili angažovani i stanja geološke sredine, vjerovatno je bilo potrebno od jednog do dva mjeseca za iskop ovakvog tunela, ako se radi o dužini 30 metara, kako se navodi u medijima.
• Možete li da procijenite koje su mašine korišćene za kopanje?
Za ovakve radove se koriste laki alati, skraćene lopate i pijuci, a moguće i električne bušilice s pneumatskim čekićima. Otkopani materijal se obično izvlači kantama odgovarajuće veličine. U svakom slučaju, korišćeni su alati koji pri radu ne proizvode veliku buku.
• Prema Vašoj procjeni, koliko je zemljišta moralo biti istovareno i koliko je osoblja bilo potrebno za to?
Detalji o prečniku tunela nisu poznati, pa je teško dati takvu procjenu. Vjerovatno između 20 i 30 kubnih metara (m3). S tim što u rastresitom stanju za odvoz ova količina može biti za oko 30 odsto veća. U zavisnosti od željenog napredovanja vjerovatno su se smjenjivale bar dvije ekipe od tri do četiri čovjeka.
Tunel preuzak za bjekstvo
Kroz podzemni prolaz ispod zgrade u Njegoševoj 12, Karađorđeve ulice i dijela zgrade Višeg suda, moglo je samo da se puzi – objašnjeno je “Vijestima”.
“Razmjere otvora govore da nije planiran za bjekstvo, već upravo za ono što su i uradili – kontaminirali i ukrali dokaze za veoma značajne postupke koji se vode protiv vođa i pripadnika organizovanih kriminalnih klanova, dominantno kavačkog. Očito su znali što traže, jer u gomili dokaznog materijala nije bilo jednostavno pronaći krucijalne materijalne dokaze”, kazao je “Vijestima” sagovornik uključen u istragu.
Drugi sagovornik iz bezbjednosnog sektora rekao je da je nužno provjeriti i je li na bilo koji način kontaminiran dokazni materijal u slučaju ubistva vlasnika lista “Dan” Duška Jovanovića.
“Vrijeme početka ‘izvođenja radova’ na tunelu kroz koji se mafija domogla unutrašnjosti sudskog depoa poklapa se s vremenom kad je država tražila pomoć američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) u istrazi ubistva Jovanovića. Ne mora da znači da je taj predmet bio primarni cilj mafije, ali se zbog značaja ne smije isključiti”, kazao je taj sagovornik.
Foto: Vijesti
