Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog, kako navodi, višemjesečnog maltretiranja troje građana nakon što je jedan od njih snimio službeni automobil kojim se vozi direktor Uprave policije, ističući da su pretresi, saslušanja i višemjesečno zadržavanje telefona i računara predstavljali nesrazmjerno zadiranje u njihova prava.
„Neopravdanim pretresima, saslušanjima i višemjesečnim zadržavanjem telefona i računara građana – Saše Đilasa, koji je mobilnim telefonom snimio automobil kojim se vozi direktor Uprave policije, Zorice Radulović, kojoj je snimak proslijedio, i njenog supruga Damira Baše, došlo je do nesrazmjernog kršenja slobode izražavanja i prava na privatnost, koje je nedopustivo u demokratskom društvu i suprotno obavezi minimalne transparentnosti Uprave policije i MUP-a“, piše u saopštenju.
Iz te nevladine organizacije ističu da je policija ovim poručila da je postavljanje pitanja vlastima u vezi upotrebe imovine u državnom vlasništvu opasno i da građane može skupo da košta, te da, prema njihovim tvrdnjama, demokratsko društvo tu poruku ne smije da toleriše.
„Pomenutim građanima su 1. maja 2026. pretresani domovi, uključujući domove članova njihovih porodica. Đilas je satima saslušavan. Oduzeti su im telefoni i laptop, a sud je naredio pretres kompletnog sadržaja tih uređaja. Telefoni su pretreseni tek nakon gotovo četiri mjeseca, a građanima sve to vrijeme nije bilo saopšteno šta im se stavlja na teret, ni da li se smatraju osumnjičenima ili svjedocima. Uprava policije ih je istovremeno u javno dostupnim saopštenjima posredno povezivala s organizovanim kriminalom i „hibridnim djelovanjem“. Postupak je juče okončan zaključkom da krivičnog djela nema“, ističe se.
Takođe, HRA ocjenjuje da snimak automobila u kojem se vozi direktor policije, napravljen na javnom mjestu, sam po sebi nije dokaz namjere da mu se ugrozi bezbjednost.
„Fotografisanje službenog vozila na javnom mjestu nije zabranjeno, dok neovlašćeno fotografisanje postoji tek kada se time osjetno zadre u nečiji lični život (čl. 174 KZCG). Takvog zadiranja ovdje nije bilo, jer se radilo o snimanju službenog vozila u javnom prostoru, bez ulaska u privatnu sferu života direktora policije primjera radi fotografisanjem njegove porodice ili doma. Prije posezanja za najinvazivnijim mjerama, država je morala da pokaže konkretne činjenice ili ozbiljne indicije da je stvarna prijetnja postojala. Međutim, to nije učinila“, navodi se u saopštenju.
Poručuju da snimljeni automobil ne pripada njemu, već svim građanima, te da oni imaju pravo da znaju kako se koristi državna imovina, po kom osnovu je dodijeljena direktoru i kako uživo izgleda. Takođe, iz HRA ističu da je na pomenuta pitanja vlast dužna da odgovori informacijom, a ne, kako navode, pretresima i dugotrajnim oduzimanjem telefona i računara.
„Evropski sud za ljudska prava navodi da i prijetnja krivičnim gonjenjem može imati odvraćajući efekat na ostvarivanje slobode izražavanja kada kod osobe izaziva strah od daljeg postupanja države i navodi je na samocenzuru (Altuğ Taner Akçam protiv Turske). Sud takođe zahtijeva da pretresi doma, oduzimanje računara i drugih elektronskih uređaja i pristup njihovom sadržaju budu opravdani konkretnim okolnostima, srazmjerni cilju istrage i praćeni djelotvornim zaštitama od proizvoljnog i preširokog zadiranja u privatnost (Smirnov protiv Rusije). Isto, u predmetu Toth and Crișan protiv Rumunije Sud je prihvatio zaštitu izražavanja privatnog lica koje je objavilo fotografiju policajaca snimljenih na javnoj ulici dok su obavljali službene dužnosti“, piše u saopštenju.
Iz HRA navode da je sud ukazao da javni službenici u obavljanju službenih dužnosti podliježu širim granicama dopuštene kritike, posebno imajući u vidu da je fotografija nastala na javnom mjestu, bez prikrivenih metoda, i objavljena u vezi sa pitanjem od javnog interesa.
Kako navode iz pomenute nevladine organizacije, zahtijevaju da se trajno unište sve kopije podataka građana, uz pisanu potvrdu, kao i da Državno tužilaštvo, Unutrašnja kontrola rada policije i Savjet za građansku kontrolu rada policije ispitaju zakonitost i srazmjernost preduzetih mjera, uključujući navode građana da njihovi telefoni nijesu bili zaštićeni od neovlašćenog pristupa.
HRA, kako se navodi u saopštenju, traži i da Uprava policije javno saopšti na osnovu kojih činjenica je procijenila da postoji prijetnja po bezbjednost njenog direktora, te da se izvini građanima koje je povezivala sa kriminalom. Takođe zahtijevaju da Odbor za bezbjednost i odbranu razmotri slučaj i provjeri po kom osnovu direktor policije koristi službeno vozilo „Majbah“.
foto: HRA
