Hoće li dva kandidata imati podršku da uđu u finiš trke za šefa Vrhovnog suda: Novi oglas pišu i prije glasanja?

Dvoje kandidata za čelnika Vrhovnog suda, sutkinja Apelacionog suda Ana Vuković i sudija Vrhovnog suda Ranko Vukić, teško će na Opštoj sjednici Vrhovnog suda obezbijediti dvotrećinsku podršku, potrebnu da Sudski savjet odlučuje o njihovom izboru, saznaju “Vijesti”.

Izvori “Vijesti” tvrde da u pravosuđu, odnosno Sudskom savjetu, navodno postoje dvije struje koje na čelu Vrhovnog suda žele dvoje sudija koji se u ovom postupku nijesu prijavili na oglas za predsjednika.

Sagovornici upućeni u rad pravosuđa nezvanično kažu da je pitanje da li i kome od sudija u sadašnjem sastavu Vrhovnog suda odgovara potencijalna opstrukcija izbora čelne pozicije, koja je upražnjena od 30. decembra 2020. godine, kad je dugogodišnja predsjednica te institucije Vesna Medenica odlučila da napusti funkciju zbog toga što je nezakonito od ljeta 2019. koristila treći mandat.

Vrhovni sud ima 14 od 19 sudija, što znači da kandidati treba da zavrijede podršku najmanje dvije trećine kolega – 13 njih, kako bi bili predloženi za predsjednika krovne institucije sudske grani vlasti.

Vršiteljka dužnosti (v. d.) predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković za petak 9. i utorak 13. februar zakazala je Opštu sjednicu. „Vijestima“ je Vrhovni sud saopštio da se na tim sjednicama neće odlučivati o predlogu kandidata za predsjednika te institucije, jer im Sudski savjet još nije dostavio listu kandidata koji ispunjavaju uslove za postupak izbora. Sudski savjet „Vijestima“ je kazao da je oglas za izbor predsjednika zaključen 5. februara, a da se sjednica Savjeta održava sjutra i preksjutra, i da će se na njoj razmatrati/utvrditi lista na kroz dopunu dnevnog reda.

U ovom trenutku pitanje je i da li će sudije Vrhovnog suda uopšte dozvoliti njihovom kolegi Vukiću da glasa za sebe na Opštoj sjednici, tokom tajnog postupka.

Takva situacija dogodila se u januaru prošle godine kad sudije nijesu dozvolile tadašnjoj kandidatkinji i v.d. predsjednici Vučković da zaokruži svoje ime tokom tajnog glasanja. Upravni sud je kasnije utvrdio da je kvota za izračunavanje dvotrećinske većine u tom slučaju trebalo da bude umanjena s 19 na 18 sudija, s obzirom da kandidatkinji nije bilo omogućeno da glasa, odnosno da je bila izuzeta, iako joj je Poslovnik o radu Opšte sjednice kao v. d. predsjednici davao pravo glasa. Meritornom presudom ona je u julu 2023. godina postala kandidat, ali kasnije nije dobila podršku Sudskog savjeta.

Kandidatkinja Ana Vuković već jednom je doživjela svojevrsnu opstukciju na Opštoj sjednici, održanoj 17. marta 2022, kad je tokom glasanja za nju i kandidatkinju Milenku Žižić u kutiji bilo čak šest nevažećih “bijelih” listića.

Tadašnji potez sudija Vrhovnog suda zaustavio je proces izbora predsjednika, a kako u međuvremenu nije mijenjan Poslovnik, tako nešto moglo bi da se ponovi kad god se sudijama ne bude dopao neki od prijavljenih kandidata.

Članom 124 stav 3 Ustava Crne Gore, propisano je da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda.

Sudski savjet je od početka 2021. godine raspisivao nekoliko oglasa za predsjednika Vrhovnog suda, a najbliži da se domogne te funkcije bio je bivši sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, kojem je u apriu te godine falio jedan glas tadašnjeg saziva Sudskog savjeta da se domogne najvažnije fotelje.

Tu funkciju, u v. d. stanju, od 6. septembra 2021. pokriva Vučković.

Bajramspahić: Opšta sjednica i Sudski savjet da pokažu odgovornost

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kaže da je, imajući u vidu da su na Opštoj sjednici kandidatima potrebni glasovi 13 od 14 sudija, dovoljno da dvoje sudija iz bilo kog razloga ne glasa da se ne utvrdi predlog koji bi bio upućen Sudskom savjetu. To, dodaje, znači da prijavljeni kandidat praktično mora da ima skoro apsolutnu podršku svih sudija, “što je izuzetno visok kriterijum”.

“Glasanje na Opštoj sjednici je tajno i ne možemo znati ko je opstruirao odluku, niti iz kojih razloga. Međutim, porazno bi bilo da su razlozi lične prirode i da su međusobne netrpeljivosti razlog zbog kog cijela sudska grana vlasti ispašta i zaostaje u reformama”, poručuje ona za “Vijesti”.

Bajramspahić navodi da, nakon što je Skupština uspjela da s izrazito velikim većinama popuni pravosudne funkcije (vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda i članovi Sudskog savjeta), nema razloga da Opšta sjednica i Sudski savjet takođe ne pokažu društvenu odgovornost i daju doprinos. Ističe da je urgentno da sudije Vrhovnog suda ispune dužnost i dođu do dvotrećinske većine i okončaju v. d. stanje u Vrhovnom sudu koje traje od decembra 2020.

“Imajući u vidu sve afere koje su potresale sudstvo, stvari su dodatno bile pogoršane odsustvom menadžmenta u punom mandatu i s punim legitimitetom, naročito u situaciji kad je potrebno donositi složene odluke. Opšta sjednica treba da pokaže javnosti da je opravdano zakonsko rješenje da sudska grana vlasti sama upravlja sobom, što je garancija nezavisnosti i depolitizacije… Međutim, ovu privilegiju treba opravdati na način što će se pokazati odgovornost koja je izostajala već duže vrijeme”, rekla je sagovornica.

Ona ocjenjuje da političari žele da ponovo preuzmu izbor sudija u svoje ruke, iako se, kaže, vršenjem te funkcije nisu proslavili ni dok su birali sudije na osnovu političke podobnosti, niti u međuvremenu “kad je partijska trgovina postala jedini način da dođu do dogovora i kvalifikovane većine”.

“Ismijavanje međunarodnog standarda da ‘sudije biraju sami sebe’ pokazuju nedovoljnu privrežnost našim evropskim obavezama. Međutim, i Vrhovni sud i Sudski savjet moraju kvalitetnim kadrovanjem da pokažu da su spremni da unaprijede ukupno stanje u pravosuđu i da odbrane dignitet sudstva, jer je to javni interes. Sve druge reforme su uzalud ako ne bude sudija da sude i štite ljudska prava”, konstatuje Bajramspahić.

EK pozvala na izbor predsjednika suda

U izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2023. godinu piše da država, osim vrhovnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, treba da izabere i stalnog predsjednika Vrhovnog suda, “kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje pravosuđa s nezavisnošću, nepristrasnošću i integritetom nosilaca funkcija na ključnim pravosudnim pozicijama”.

U dokumentu se navodi da se na postavljanje predsjednika Vrhovnog suda čeka od decembra 2020, i da je propalo pet pokušaja izbora. Podsjeća se da je ministar pravde u oktobru 2022. kritikovao odluku Sudskog savjeta o raspisivanju novog poziva za izbor čelnika Vrhovnog suda jer je smatrao da to nije primjereno, te da u januaru 2023. jedini kandidat koji se prijavio, vršiteljka dužnosti predsjednika suda, nije dobila potrebnu većinu zbog tumačenja zakona na Generalnoj sjednici Vrhovnog suda.

“Uložena je žalba Upravnom sudu, koji je ukinuo odluku i proglasio kandidaturu validnom na osnovu podrške dovoljne većine sudija Vrhovnog suda. Nakon toga, Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupak za ispitivanje potencijalnih aspekata korupcije u procesu donošenja odluka Upravnog suda. Pored toga, Agencija je podnijela zahtjev Ministarstvu pravde za sprovođenje inspekcijskog nadzora u Upravnom sudu. U julu 2023, Sudski savjet nije podržao imenovanje aktuelnog v. d. predsjednika za predsjednika s punim mandatom”, piše u izvještaju.

Bajramspahić: Moguće posljedice po sudstvo i EU integracije

Dina Bajramspahić ocjenjuje da bi kašnjenje s rješavanjem pitanja predsjednika Vrhovnog suda ostavilo ozbiljne posljedice na sudstvo i evropski put države.

“Vrhovni sud obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona u sudovima, odlučuje u trećem stepenu kad je to propisano zakonom, odlučuje o vanrednim pravnim ljekovima protiv odluka sudova u Crnoj Gori, odlučuje po pravnim sredstvima protiv odluka svoga vijeća kad je to zakonom propisano, odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti i određuje mjesno nadležni sud i rješava sukob nadležnosti između sudova raznih vrsta na teritoriji Crne Gore, utvrđuje načelne pravne stavove, itd. Pored toga, Vrhovni sud je koordinator za sudstvo u pregovaračkom procesu i nosilac aktivnosti u poglavljima 23 i 24, a od sudstva se očekuje da pruži konkretne rezultate, naročito kad su u pitanju bilansi primjene usvojenog zakonodavstva”.

HRA tražila otvaranje opštih sjednica za javnost

Kad se tokom 2022, zbog nepopunjavanja ključnih pravosudnih pozicija dogodila svojevrsna blokada u tom sistemu, NVO Akcija za ljudska prava (HRA) reagovala je porukom da “svaka mogućnost za stvaranje blokade u pravosuđu treba da bude podsticaj za mijenjanje propisa”.

Ta organizacija apelovala je tada da opšte sjednice Vrhovnog suda, na kojima se obavljaju razgovori s prijavljenim kandidatima, budu otvorene za javnost jer bi se time unaprijedila transparentnost izbornog postupka. Međutim, do toga nije došlo.

Foto: Savo Prelević

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents