Gotovo polovina svih zastarjelih prijava u tužilaštvima, u posljednje tri godine, bila je iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje se bavi najtežim krivičnim djelima organizovanog kriminala i korupcije.
Osim toga, iz izvještaja Tužilačkog savjeta (TS) se vidi da je, samo u posljednje tri godine, odbačeno više od 3.000 prijava protiv poznatih i nepoznatih izvršilaca krivičnih djela u svim tužilaštvima.
I dok tužilaštva imaju ovako neslavnu statistiku, prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), u sudovima se ni ne zna koliki je taj broj. Samo je sedam osnovnih sudova prošle godine Sudskom Savjetu (SS) dostavilo te podatke.
Međutim, oba savjeta su odbila da CIN-CG-u dostave pravosnažna rješenja o odbačajima zbog zastarjelosti, a takav zahtjev odbio je i SDT, s obrazloženjem da su ovo podaci koje mogu dobiti samo učesnici u postupku.
Dalje uskraćivanje tih podataka ostavlja prostor za sumnju da se u pravosuđu prikriva nesavjestan i nestručan rad, kao i potencijalna korupcija koja može da bude razlog da se predmet “stavi u fioku” dok ne zastari i tako neko spasi krivične odgovornosti, ocjenjuju za CIN-CG iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Pravna savjetnica HRA Amra Bajrović ističe da su posebno zabrinjavajući podaci oko SDT-a, te da ovakvi rezultati jasno ukazuju da ozbiljni i društveno opasni slučajevi nijesu procesuirani u zakonski predviđenim rokovima, što je dovelo do nemogućnosti krivičnog gonjenja i kažnjavanja počinilaca.
“Drugim riječima, država nije ostvarila svoju funkciju i promoviše nekažnjivost”, ocijenila je Bajrović.
Prema podacima iz izvještaja TS, od 399 prijava koje su odbačene zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u 2024, 2023. i 2022. godini, njih 186 je iz SDT-a.
Ogroman je broj iz godine u godinu i odbačenih prijava protiv nepoznatih izvršilaca, zbog zastarjelosti. Samo u posljednje tri godine, zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja odbačeno je i 2.635 krivičnih prijava protiv nepoznatih izvršilaca zbog zastarjelosti u svim tužilaštvima, što je više od 70 odsto svih prijava protiv nepoznatih izvršilaca.
Gotovo sve prijave protiv nepoznatih izvršilaca lani zastarjele
Prošle godine su gotovo sve prijave protiv nepoznatih izvršilaca bile odbačene zbog zastare. Od 1.400 krivičnih prijava, 1.334 je odbačeno zbog zastarjelosti, piše u izvještaju TS za 2024.
Amra Bajrović ocjenjuje da postupanje tužilaštava u procesima protiv nepoznatih izvršilaca potvrđuje nastavak neefikasnosti rada tužilaštva.
Ona je podsjetila da je prošle godine sekretarijat TS-a utvrdio da je u državnim tužilaštvima Crne Gore zastarjelo 2.208 predmeta, od čega čak 1.958 (oko 90 odsto) u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
“Međutim, do danas nijedan državni tužilac, odnosno rukovodilac državnog tužilaštva ili vršilac dužnosti rukovodioca nijesu snosili odgovornost zbog nastupanja zastare”, naglašava Bajrović.
Neophodno je ispitati ko je bio zadužen za postupanje u svim tim predmetima, ne samo Osnovnog, već i SDT-a, ističe Bajrović, kao i okolnosti koje su dovele do njihovog zastarijevanja.
Nepostupanje u ovakvim slučajevima ne može se posmatrati samo kao profesionalni nemar, odnosno teži disciplinski prekršaj, ocjenjuju iz HRA, već i kao potencijalno krivično djelo.
“Nezakonito je godinama ne postupati i u jednom, a kamoli u hiljadama predmeta”, ističe Bajrović i naglašava da razlozi za to mogu biti različiti, ali da se može raditi i o mitu i korupciji.
Prema propisima, zastarjelost predmeta ne predstavlja razlog za vođenje disciplinskog postupka protiv sudije, dok tužioci mogu disciplinski da odgovaraju zbog zastare u najmanje dva predmeta. Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, to predstavlja teži disciplinski prekršaj za koji je predviđena novčana kazna od 20 do 40 odsto zarade tužioca u trajanju od tri do šest mjeseci i zabrana napredovanja.
Međutim, još niko nije odgovarao zbog toga.
Nedavno je pokrenut disciplinski postupak protiv Saše Čađenovića zbog zastare u predmetu “Telekom”, ali ova prijava je očigledna predstava za javnost, ako znamo da je suspendovani tužilac trenutno u zatvoru zbog optužbi da je dio kriminalnog klana, a nije on jedini tužilac koji je postupao u ovom predmetu.
Prvostepeno je, u martu ove godine, bila utvrđena disciplinska odgovornost bivše tužiteljke Lidije Mitrović, tromjesečnim umanjenjem plate od 20 odsto, zbog zastare predmeta protiv nekadašnjeg čelnika policije Slavka Stojanovića i tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, po krivičnoj prijavi tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), zbog razbijanja protesta iz 2015.godine. I tu simboličnu kaznu i odluku je ukinuo Vrhovni sud. Mitrović je, u međuvremenu, osuđena na sedam mjeseci zatvora za zloupotrebu službenog položaja, pa je razriješena sa funkcije tužiteljke…
Bivši tužilac, sada sudija Višeg suda Nikola Boričić se, u disciplinskom postupku, teretio da je nepostupanjem tokom 2019, 2020. i 2021. godine doveo do zastare u 13 krivičnih predmeta i zbog toga ga je prvostepeno TS kažnio simbolično – 20 odsto od plate, tri mjeseca. Vrhovni sud je ukinuo i tu odluku, s obrazloženjem da nema dokaza da je postupanje tužioca uticalo na zastaru predmeta, pa je Boričić na kraju oslobođen odgovornosti.
Do decembra prošle godine, kada je Vrhovno državno tužilaštvo donijelo uputstvo za postupanje u predmetima protiv nepoznatih izvršilaca, ove zastare su samo konstatovane u službenoj zabilješci, pa je bilo nemoguće njihovo ispitivanje. VDT je uputstvom predvidjelo da se u slučaju zastarjelosti donosi rješenje o odbacivanju krivične prijave, kako bi se kroz podnošenje pritužbe mogla provjeriti takva odluka.
SDT tek od 2022. vodi evidenciju o zastarama, neće da kažu koja djela
Iz izvještaja TS-a se vidi da je, od početka 2020. do kraja prošle godine, zbog zastarjelosti odbačena 1.241 krivična prijava u svim tužilaštvima. U izvještajima piše da su sve prijave zastarjele ili prije podnošenja krivičnih prijava ili prije ustupanja predmeta na nadležnost drugom tužilaštvu.
Iz SDT-a su CIN-CG, međutim, poslali drugačije podatke od onih koji se nalaze u izvještajima TS-a i tvrde da je 2022. bilo sedam, a 2023. godine 12 odbačaja krivičnih prijava zbog zastarjelosti. Navode da za 2020. i 2021. nije vođena evidencija. Nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG na koja se krivična djela odnose zastarjele prijave, a odbili su i da slobodnim pristupom informacijama dostave pravosnažna rješenja o odbačaju krivičnih prijava za 2024.
Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici za CIN-CG tvrde da je od 2020. do septembra ove godine, odbačeno 45 prijava zbog zastarjelosti, od čega su tri prijave protiv poznatih izvršilaca, jedna za silovanje i dva zbog zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju, za koje tvrde da su zastarjele prije podnošenja prijave tužilaštvu. Od nepoznatih izvršilaca najviše je, tvrde, prijava zastarjelo zbog droge, razbojništva, ali bile su i dvije zastare za ubistva.
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju tvrdi da su od 2020. odbačene samo dvije prijave zbog zastarjelosti i to protiv nepoznatih izvršilaca.
Iz ODT Podgorica kažu da je od 2020. zastarjelo 1.795 prijava, od čega više od 1.000 zbog krađa i razbojništva. Nakon toga, najviše je zastarjelo ugrožavanja javnog saobraćaja, izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljenog držanja oružja, ugrožavanja sigurnosti…
Nakon podgoričkog tužilaštva, najviše zastarjelih prijava, prema podacima koja su tužilaštva dostavila, imalo je beransko Osnovno tužilaštvo, nešto više od 700, većina protiv nepoznatih izvršilaca i gotovo pola njih zbog krivičnog djela šumska krađa.
ODT Nikšić imao je više od 600 zastarjelih prijava, od čega je 13 protiv poznatih izvršilaca krivičnih djela.
ODT Cetinje imao je 255 zastarjelih prijava, od čega je 10 protiv poznatih izvršilaca za ugrožavanje sigurnosti, prevare, zloupotrebu službenog položaja…
U Herceg Novom je, prema njihovim tvrdnjama, zastarjelo nešto više od 400 prijava, od čega je 18 protiv poznatih izvršilaca – najviše za zloupotrebu službenog položaja i nasilnička ponašanja.
Ulcinj je imao 299 zastarjelih prijava, od čega je najviše krađa zastarjelo.
Iz ODT Bijelo Polje tvrde da je bilo 35 zastarjelih prijava, Kolašin šest, a iz ODT Rožaje kažu da su im zastarjele prijave protiv 20 lica, od čega je najviše bilo zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.
Barsko tužilaštvo tvrdi da su zastarjele prijave protiv 21 lica, najviše za zelenaštvo, građenje objekta bez dozvole, prevare, falsifikovanja isprave…
Nema podataka koliko predmeta zastarijeva u sudovima, SS kaže da će biti
Iako podaci o zastari najjasnije govore o efikasnosti i i djelotvornosti rada sudova, crnogorsko sudstvo nema sveobuhvatnu statistiku zastare predmeta.
Iz SS-a za CIN-CG objašnjavaju da oni nemaju obavezu da prate zastaru postupaka, ali ističu da su ipak donijeli odluku o unaprijeđenju postojećeg pravosudnog informacionog sistema.
“Na kom se intenzivno radi, pa će podaci o zastarjelosti predmeta u svim sudovima i na svim nivoima biti još jedan podatak koji će se pratiti i biti iskazan u godišnjem izvještaju o radu sudova”, navode iz SS.
U Vrhovnom sudu za CIN-CG navode da je predsjednica tog suda Valentina Pavličić, na sastanku predsjednika svih sudova, u aprilu ove godine, pozvala da preduzmu mjere kako bi se ubrzali postupci u kojima su oštećena lica novinari, čime bi se spriječilo nastupanje zastare.
“Iako je fokus bio na predmetima u kojima su oštećeni novinari, zaključeno je da su predsjednici svih sudova pozvani da sa posebnom pažnjom prate predmete u kojima može u skorijem periodu nastupiti zastara, a sve u cilju unapređenja efikasnosti rada”, navode iz Vrhovnog suda.
U izvještajima SS-a tek od prošle godine se nalazi dio podataka o zastarjelim postupcima, i to samo iz sedam osnovnih sudova. Prema tim podacima, u tih sedam osnovnih sudova prošle godine je zastarjelo devet predmeta i 21 izvršenje krivične sankcije. U Osnovnom sudu u Podgorici pet krivičnih i 11 izvršenja kazne, u Beranama dva krivična i jedno izvršenje, u Nikšiću i Pljevljima po jedan krivični i dva izvršenja, u Bijelom Polju i Plavu po jedno izvršenje i u Ulcinju tri izvršenja krivične sankcije.
“Ovako fragmentarni podaci Sudskog savjeta o zastari, prikrivaju stvarnu razmjeru problema, uključujući i moguću korupciju. Upravo zato je važno da se ova evidencija hitno uspostavi na nivou svih sudova i da postane redovan dio izvještavanja”, upozoravaju iz HRA.
Jedan od najizraženijih razloga koji utiču na nastupanje zastare u sudskim postupcima, piše u izvještaju SS-a, jesu kadrovska ograničenja i opterećenost sudija velikim brojem predmeta. Kao značajan faktor nastupanja zastare navodi se i problem urednog uručenja sudskih poziva okrivljenima ili osuđenim licima, ali i neprihvatanje da se okrivljenima sudi u odsustvu.
Dio krivice svaljuju i na tužilaštva, pa kažu da i kašnjenja u podnošenju optužnih akata, kao i krivičnih prijava, znatno doprinose problemu zastarijevanja predmeta.
Za zastaru izvršenja krivičnih sankcija, krive i policiju.
“Neuspješno lociranje osuđenih lica nerijetko vodi ka isteku rokova predviđenih za izvršenje presuda, što rezultira zastarom izvršenja krivičnih sankcija”.
Priliv predmeta u sudovima povećan, efikasnost smanjenja
Akcija za ljudska prava je još 2017. godine predlagala da se godišnji izvještaj Sudskog savjeta dopuni objavljivanjem podataka o zastarjelosti krivičnih predmeta i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija.
“Međutim, Uputstvo o izradi izvještaja o radu sudova, u međuvremenu nije izmjenjeno, već se i danas primjenjuje ono iz 2014. godine, kojim se ne predviđa vođenje statistike o ovim podacima”, pojašnjavaju iz HRA.
Bilo bi važno, ističu, i da se uvede obaveza da se izvještava o razlozima zastarijevanja u svakom predmetu i da se, ako se uoči da u predmetu dugo ništa nije rađeno, taj predmet obavezno uputi na ispitivanje u državno tužilaštvo.
“Sudovi i Sudski savjet trebali bi osigurati da dostupnost ovakvih podataka postane standard u praksi, a istovremeno treba provesti sve neophodne korake kako bi se utvrdila odgovornost u slučajevima u kojima je nastupila zastara”, navode u HRA.
Neophodno je i što prije usvojiti izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku, a sudije moraju efikasnije koristiti mehanizme koji su im na raspolaganju, kako bi se smanjio veliki broj odlaganja ročišta, navode u HRA.
“Potrebne su i jasne procedure za prioritetizaciju složenih i važnih predmeta, što dodatno doprinosi da se zastara ne dogodi i da pravda bude ostvarena na vrijeme”.
Mora se raditi bolje i efikasnije, naglašavaju iz HRA, jer i posljednji CEPEJ izvještaj jasno pokazuje da Crnu Goru karakteriše povećan priliv predmeta uz istovremeno smanjenje efikasnosti.
“Sve to direktno utiče na porast broja zastarjelih postupaka i urušava povjerenje građana u pravosuđe. Bilo bi neophodno da Vrhovni sud Crne Gore naloži sprovođenje sveobuhvatne analize o razlozima zastarjevanja i obezbijedi da se ubuduće o tim razlozima sačinjavaju izvještaji za svaki predmet”, ističu iz HRA.
Iz Vrhovnog suda za CIN-CG podsjećaju da je nedavno formiran Operativni tim za praćenje sprovođenja Jedinstvenog programa za rješavanje starih predmeta, te da će se njegovi efekti moći sagledati tokom sljedeće godine.
“Na osnovu dosadašnjih podataka već je vidljivo smanjenje broja predmeta starijih od tri godine za oko pet odsto”, navode iz Vrhovnog suda.
Pored zastarjelosti, ozbiljan problem crnogorskom sudstvu, predstavlja i nedonošenje prvostepene presude u zakonskom roku od tri godine, pa je tako više optuženih za ozbiljna krivična djela izašlo iz pritvora posljednjih godina, a zadnji takav slučaj je i puštanje sina Vesne Medenice, Miloša Medenice iz pritvora zbog optužbi da je šef kriminalne organizacije koja je, između ostalog, švercovala cigarete i uticala na sudske odluke.
Mnogi poznati slučajevi zastarjeli ili blizu zastare
Iz HRA ističu da je problem posebno izražen kada bivši ili aktuelni funkcioneri na ovaj način izbjegnu pravdu, jer se time dodatno podriva povjerenje u nezavisnost pravosuđa.
“Rješenja za sprječavanje ovakvih situacija prvenstveno uključuju efikasniji rad sudova i tužilaštava: rješavanje kadrovskih problema, unapređenje prostornih kapaciteta, bolju organizaciju rada, te unaprjeđenje digitalnih sistema i sistema za praćenje rokova”, naglašavaju u toj nevladinoj organizaciji.
Zastare u slučajevima “Telekom”, dijelu optužnice sudiji Danilu Jegdiću, bivšem gradonačelniku Budve Marku Batu Careviću, presude nekadašnjim visokim funkcionerima Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozaru Maroviću i Petru Ivanoviću – samo su neki od slučajeva koji su već zastarjeli ili ih izvjesno čeka zastara.
Nedavno je zastarjela prijava u slučaju poznatom kao afera “Telekom”. MANS je 2019. podnio prijavu protiv Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i drugih lica, sumnjičeći ih za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije. Specijalno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu zbog zastare krivičnog gonjenja u julu ove godine. Mađar Telekom je još 2011. priznala odgovornost pred sudom u Sjedinjenim Američkim Državama i platila oko 95 miliona američkih dolara Ministarstvu pravde i Komisiji za hartije od vrijednosti u toj zemlji, zbog koruptivnih radnji prilikom privatizacije Telekoma u Crnoj Gori i Makedoniji. U crnogorsko tužilaštvo ta dokumentacija je stigla prije deset godina, a godinama su tužioci govorili da čekaju prevod…
U slučaju bivšeg predsjednika opštine Budva Marka Bata Carevića i njegove firme Carinvest takođe je zastarjela optužba za uzurpaciju državnog zemljišta na Krimovici. Obrazloženje Osnovnog suda u Kotoru je da je djelo učinjeno od 2015. do kraja 2018. godine, a zaprijećena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, pa se krivično gonjenje ne može voditi kada protekne šest godina od izvršenja djela.
Bivšem sudiji Jegdiću smanjena je kazna za zloupotrebu službenog položaja, jer je dio optužnice zastario. Jegdić je jedini razriješeni sudija posljednjih godina i to nakon što je, posle višegodišnjeg suđenja protiv njega u kome je dio optužbe zastario, pravosnažno osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, zbog falsifikovanja zapisnika sa suđenja.
Ivanović je zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja pravosnažno oslobođen optužbi da je u oktobru 2010. vozilom udario djevojčicu na pješačkom prelazu. Njemu se sada sudi zbog zloupotrebe službenog položaja za vrijeme dok je bio ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Zastarjelost izvršenja kazni je poseban problem. Jedan od najpoznatijih slučajeva kojem prijeti zastara, je slučaj bivšeg gradonačelnika Budve i šefa države Svetozara Marovića, kome će u oktobru 2026. zastariti kazna od tri godine i devet mjeseci zatvora, na koju je osuđen kao šef kriminalne grupe. On se 2016. nagodio sa tužilaštvom da robija toliko zbog organizovanog kriminala, prevare, zloupotrebe službenog položaja u sklopu malverzacija sa državnim zemljištem i gradnjom u Budvi. Međutim, on je nakon nagodbe otišao u Srbiju, a njegovi advokati tvrde da se on tamo liječi. Crna Gora je slala više molbi za izručenje Srbiji, ali nije dobila nikakav odgovor. Marović je osuđen i na novčanu kaznu, koja je zamijenjena zatvorom zbog neplaćanja, ali je i ta kazna već zastarjela.
Prema Krivičnom zakoniku, krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela vezana za ratne zločine, mučenje, stvaranje kriminalne organizacije i kriminalno udruživanje, primanje i davanje mita, protivzakoniti uticaj, utaja poreza i doprinosa, krijumčarenje, pranja novca, i druga krivična djela vezana za nezakonito bavljenje privrednom djelatnošću…
Dvaput više zastarjelih prekršaja lani nego 2023.
I u prekršajnim sudovima, prema podacima iz izvještaja SS-a, svake godine raste broj zastarjelih postupaka, pa je taj broj bio gotovo dvaput veći u 2024. nego u 2023. godini.
Tako su tokom 2023. zastarjela 4.193 prekršajna postupka, a u prošloj godini 6.028, što je 43,76 odsto više. U 2022. je bilo 3.409 zastarjelih prekršajnih postupaka.
“Veliki broj zastarjelih predmeta prije svega pokazuje da sudovi za prekršaje i dalje rade pod pritiskom ogromnog priliva novih predmeta, hroničnog nedostatka kadra i ograničenih prostornih kapaciteta. Sudijama sada jesu povećane plate, ali je ostao čitav niz drugih problema – od preopterećenosti do neujednačene prakse i loše organizacije rada”, navode iz HRA.
Foto: Boris Pejović/Vijesti
