Dvojica stranih državljana koji se terete za teška krivična djela, Do Kvon i Binali Čamgoz, postali su sredstvo za političke obračune u Crnoj Gori.
Kako se približe izbori, nezavisno od toga da li su predsjednički, parlamentarni ili lokalni, svjedoci smo teških međusobnih optužbi crnogorskih političara za saradnju s jednim od dva pomenuta lica s potjernice ili za ustupke učinjene nekome od njih dvojice. Državljanina Južne Koreje Do Kvona, poznatijeg kao kralj kriptovaluta, potražuju njegova domovina i SAD zbog višemilionske prevare s kriptovalutama, a odlučivanje o njegovoj ekstradiciji moglo bi da se uvrsti u rubriku „vjerovali ili ne“. Osim toga, Do Kvon je uticao i utiče i na političke prilike u Crnoj Gori jer ga politički protivnici aktuelnog premijera Milojka Spajića dovode u vezu s njim i s finansiranjem njegove stranke Evropa sad. S druge strane, Čamgoza potražuje Turska zbog više krivičnih djela, među kojima je i pokušaj ubistva, a njegovo izručenje odbio je sada već bivši ministar pravde Andrej Milović. Upravo je on prekjuče optužio Spajića, šefa njegovog kabineta i izvjesnu ministarku da su, kako je rekao, nudili Čamgozovu glavu za pare. Prethodno su iz Spajićevog kabineta prozvali Milovića upravo zbog neizručenja Čamgoza, dok je on izjavio da premijer pokušava da spriječi izručenje Do Kvona Americi da bi zaštitio sebe zbog navodnih poslova sa kraljem kriptovaluta.
I ranije su crnogorski političari više puta koristili i Do Kvona i Čamgoza kako bi se međusobno obračunavali, pozivajući Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da ispita sve navode i procesuira one za koje se utvrdi da su sarađivali s bjeguncima od pravde.
SDT se, međutim, ovim povodom nije oglašavalo, pa se ne zna da li je protiv nekoga formiran predmet, dokle je stigla eventualna istraga i ima li dokaza da je neko od prozvanih crnogorskih zvaničnika počinio krivično djelo.
Da priča o eventualnoj saradnji s Do Kvonom ili o navodnim mutnim radnjama koje su Čamgoza spasile od izručenja Turskoj treba da se izmjesti iz političkog na tužilački teren smatra i građanski aktivista Dževdet Pepić.
– Ne samo indirektno, već i najdirektnije, preko slučajeva „Do Kvon“ i „Čamgoz“ pokazuje nam se u kakvom društveno-političkom miljeu obitavamo. Stvaraju se i razvijaju situacije kada se političari bave onim što nije u njihovoj nadležnosti – pričaju, navijaju, najavljuju, zahtijevaju, naređuju privođenja i hapšenja, iako to ni po zakonu, ni po Ustavu nije njihov posao. Dobro se zna da je to posao nadležnih organa.
Sve ovo dokazuje da mi još uvijek nijesmo ni približno demokratsko društvo gdje se znaju uloga i značaj podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. I gdje bi, da je sreće, treća grana vlasti, a to su pravosudni organi, bila nezavisna. Zna se da su nalozi za hapšenja i privođenja u njihovoj isključivoj nadležnosti. No, postavlja se i pitanje koliko je kod nas pravosuđe nezavisno, jer je i više nego poznato da ima onih koje su u pravosuđu birali ne da rade svoj nego naš posao – kazao je Pepić za „Dan“.
Kako je istakao, slučajevi Do Kvon i Čamgoz su posao za nadležne organe.
– Tužilaštvo bi svakako moralo da istraži i utvrdi kako, zbog čega i zbog koga su se oni našli kod nas i ko su im jataci. Da li je to što su bili kod nas „zasluga“ ljudi koji su im pomagali iz bilo kakvih razloga? Kakve su im bili konekcije s nekim građanima Crne Gore, bez obzira na njihovo znanje i zvanje? Kako su baš nas „zapali“, ako se zna da Do Kvona potražuju Južna Koreja i SAD zbog finansijskih malverzacija, a Čamgoza Turska zbog kriminalne djelatnosti u toj zemlji? Ko i kako im je pomogao da se sklone kod nas? Sve to su samo neka od pitanja na koja bi, da je sreće, trebalo da nam odgovore nadležne institucije. Isključivo bi tužilaštvo trebalo da se bavi tim stvarima. Da na valjan način, činjenično, odgovori na mnoga pitanja i pred sudskim instancama to i dokaže, a ne da Do Kvon i Čamgoz budu moneta za potkusurivanje crnogorskih političara – rekao je Pepić.
On dodaje da su i zbog Do Kvona i zbog Čamgoza pale vrlo teške riječi, osude i uvrede među crnogorskim političarima. Podsjeća i na aferu „Do Kvon“ i njegovo „čuveno“ pismo upućeno iz pritvora tadašnjem premijeru i ministru unutrašnjih poslova, kao i na činjenicu da se, kako navodi, smišljeno ili slučajno, odjednom pojavila nedoumica ko je prvi tražio izručenje kralja kriptovaluta – SAD ili Južna Koreja. Pepić podsjeća i da je Milović odbio zvaničan zahtjev Turske za izručenje Čamgoza.
„Novi klinci“ nastavili praksu DPS-a
Naš sagovornik ističe da nadležni treba da provjere i da li su se u slučajevima Do Kvona i Čamgoza možda koristile „stare linije i veze“ iz vremena DPS- a i glavne političke ličnosti skoro tri decenije Mila Đukanovića.
– Dobro se zna da je Crna Gora u periodu vladavine DPS-a bila sigurno mjesto za mnoge u svijetu tražene osobe. U tom periodu državljanin Crne Gore je postao i bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra. Bilo je i još zvučnih imena koja su potraživana, a koja su se sklanjala kod nas. Takvi slučajevi nijesu bili incident, već pojava, da tako kažem, do 30.8.2020. No, padom DPS- a, kada na vlast dolaze „neki novi klinci“, nažalost, pokazalo se, a bogami i dokazalo, da se nije prestalo s praksom prihvatanja po svijetu traženih osoba – istakao je Pepić i ponovio da nadležni organi svakako treba da utvrde ko je u Crnoj Gori pomogao licima s potjernica – da li neko iz kriminalnog ili iz političkog miljea.
