Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je osamdeseta godišnjica raspuštanja logora „Campo Mamula“ 14. septembra 1943. godine. Tim povodom, u Istorijsko- memorijalnoj galeriji predstavljena je nova postavka koja odaje počast burnoj istoriji ostrva i pruža posjetiocima uvid u ulogu Mamule tokom oba svjetska rata.
Izložba je sačinjena od kolekcije artefakata i istorijskih dokumenata prikupljenih iz Državnog arhiva Crne Gore, Trsta, Beča i drugih izvora. Posebno mjesto u galeriji posvećeno je sjećanju na sve zatvorenike, izlistavanjem njihovih imena. Takođe, unutar galerije predstavljen je i period rekonstrukcije tvrđave, kao i svi napori usmjereni ka obnovi ovog utvrđenja.
“Ovdje smo da bismo obilježili još jednu bitku protiv zaborava i da bismo odali poštu onima koji su stradali od gladi, bolesti i terora, a bez suda i suđenja streljani. Ponovo smo se našli u ovom nekad remek-djelu tvrđavske arhitekture, koja je osvajačima u I i II svjetskom ratu, na žalost služila kao mjesto za izolaciju njihovih protivnika,“ podsjetio je potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Ljubenko Borović.
Ovom prilikom se u ime organizacije boraca NOR-a 1941-1945 želim da izrazim veliku i duboku zahvalnost zakupcima Mamule i investitoru što su prihvatili našu inicijativu da se uredi i opremi memorijalna soba za sjećanje na zatočenike ovog logora.
“Sada je veoma bitno da se prikupe spiskovi logoraša, fotografije i druga dokumentarna građa u vezi logora kako bi se spomen soba popunila i postala stalno obilježje logoraša Mamule,” kazao je Borović
Predsjednik Opštine Stevan Katić istakao je značaj ove godišnjice koja pruža priliku da se očuva sjećanje na prošla vremena, oda počast žrtvama i da se pokaže da žrtve heroja i nepravde učinjene prema njima i stanovnicima ovog prostora nisu zaboravljene
“Zato je značajno uvijek podsjećati na važnost poštovanja ljudskih prava, na potrebu da se borimo za pravdu i istinu i na to koliko je važno da se zajedno suprotstavimo svakom obliku netolerancije i mržnje. Danas dok obilazimo Mamulu i spomen sobu posvećenu nastradalima, treba da se prisjetimo da su ljudi iz različitih krajeva i različitih vjera bili zatvoreni ovdje. Civilizacijski zadatak svih nas je da se u svakom trenutku založimo za to da se nikada ne ponove trenuci kada su ljudi bili progonjeni zbog svoje nacionalnosti, vjere, ili političkog uvjerenja,“ poručio je Katić.
Posebno je istakao veliku zahvalnost “vrijednom, stručnom timu” koji je radio na izradi memorijalne sobe u sklopu Mamule.
Prisutnima na ceremoniji polaganja vijenaca obratio se i predsjednik mjesnog odbora OBNOR-a, Ilija Moric.
“Želim da vam se zahvalim što ste izdvojili vrijeme i uložili napor da se kroz naše okupljanje i dalje čuva sjećanje i slobodarska tradicija naši naroda na ovim prostorima. Posebno bih istakao da vjerujem da to radimo na adekvatan, održiv, dostojanstven i nadasve održiv način. Takođe želim da se zahvalim domaćinu posebno na svim aktivnostima koje sprovodi na uspostavljanju istorijsko-memorijalne galerije i na obogaćivanju njene zbirke,” kazao je Moric.
Henning A. Šaub, generalni menadžer hotela Mamula Island, srdačno je pozdravio sve prisutne i istakao da je dramatična i herojska istorija ostrva razlog okupljanja svake godine na ovom mjestu – kako se ne bi nikada zaboravila. Istovremeno, ona služi kao podsjetnik na istorijski značaj za buduće generacije, pozivajući ih da pristupe sa poštovanjem i cijene žrtve učinjene za slobodu.
“Tokom posljednjih mjeseci, moj tim i ja imali smo privilegiju da ugostimo lokalne, regionalne i internacionalne posjetioce, koji su došli da saznaju, da razumiju, i ono što je najvažnije, da odaju počast. Iskustvo mi govori da posjetioci biraju da dođu na Mamulu zbog njenog istorijskog značaja, i to čine sa otvorenim srcem. Dolaze informisani i zainteresovani. Da formiraju svoja sopstvena mišljenja, da se urone u istoriju Crne Gore i Bokokotorskog zaliva. Dolaze sa znanjem o Jugoslaviji i njenoj kompleksnoj istoriji. Veoma često upravo ih to motiviše da izaberu Mamulu kako bi je istražili. Zbog njene bogate istorije. Njene raznovrsnosti, koja čini istoriju razumljivom i destinaciju interesantnom,“ istakao je Šaub.
Tvrđava koju je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvorena je u kazamat u Prvom svjetskom ratu, a u Drugom svjetskom ratu u njemu su pod italijanskim fašističkim režimom tamnovali ne samo vojnici, već stari, žene i djeca.
Tokom italijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu, Kraljevina Italija je uspostavila u Boki čitav sistem zatvora i logora sa strogim režimom unutrašnje organizacije.
U periodu od marta 1942., do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao zatvor za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., logor su napustili posljednji zatvorenici.
Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Orascom, zakupcem ostrva.
foto:Media biro
