Ukoliko Srbija zaista želi da ima evropsku budućnost ne može imati šefa Obavještajne službe koji otvoreno komunicira sa Rusima“, poruka je Krisa Marfija – člana Senata američkog Kongresa, povodom sankcija koje su američke vlasti uvele šefu Bezbjednosno informativne agencije Srbije Aleksandru Vulinu.
Šefa srpske tajne policije, koji je u prethodna dva saziva izvršne vlasti Srbije obavljao funkcije ministra policije i odbrane, američka vlada smatra odgovornim za umiješanost u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije u vezi sa narkoticima i zloupotrebu javne funkcije.
Vulin spada u zvaničnike srpskih vlasti koji u javnosti promovišu proruske stavove, a od početka ruske agresije na Ukrajinu najmanje dva puta je putovao u Moskvu gdje se susretao sa ruskim zvaničnicima.
„Volio bih da je Vučić uvidio koliko je Vulin opasan. Ukoliko Srbija zaista želi da ima evropsku budućnost ne možete imati šefa Obavještajne službe koji otvoreno koordiniše sa Rusima. Jasno smo stavili do znanja, ne samo Srbiji, već svim našim prijateljima – da će biti posljedica ukoliko odlučite da se ne pridružite sankcijama i budete uključeni u tajne aktivnosti sa Rusima. Želimo da Srbija bude dio evroatlantskog pokreta – da njena budućnost bude u Evropi. Mislimo da je u njenom najboljem interesu da Rusiji pošalje jasnu poruku da se invazija na Ukrajinu ne može tolerisati. Nadam se da će Vučić uvidjeti da Vulin ugrožava njegove napore da izgradi prijateljstvo sa Evropom i Sjedinjenim Državama“, rekao je u intervjuu Glasu Amerike senator Marfi.
Glas Amerike: Kakva bi mogla biti očekivanja SAD od srpskih vlasti po ovom pitanju?
Marfi: Nastavićemo da razgovaramo sa Vučićem o tom pitanju. Jasno smo iznijeli našu zabrinutost i to ćemo nastaviti da činimo.
Glas Amerike: Kakav utisak bi na Sjedinjene Države i druge zapadne partnere Srbije ostavio ishod u kom Vulin ne bi bio razriješen?
Marfi: Američka administracija vodi direktne razgovore sa srpskim vlastima. Prenijele su im stavove i zabrinutosti i sa time će nastaviti.
Deeskalacija potencijal za nastavak dijaloga
Sa američkim zvaničnikom Glas Amerike je razgovarao u trenucima napora dijela međunarodne zajednice, predvođene Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama, da utiče na smirivanje napetosti između Kosova i Srbije – započetih krajem maja.
“Deeskalacija odnosa između Kosova i Srbije jedno je od najvažnijih pitanja i dobro je što u vezi sa tim postoji preliminarni plan”, istakao je Marfi .
On je pozdravio susret glavnih pregovarača, zamjenika kosovskog premijera Besnika Bisljimija i direktora Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petra Petkovića, koji su u odvojenim susretima razgovarali sa posrednikom u dijalogu Miroslavom Lajčakom, o primjeni dogovora postignutog u Ohridu i smirivanju napetosti koje su eskalirale krajem maja.
“Suština je da se izbjegne nasilje i tu se vraćam na obaveze koje je preuzela Vlada Kosova da nastoji da se drži odredbi sporazuma. Nastavio sam da razgovaram sa Aleksandrom Vučićem i Aljbinom Kurtijem – i ohrabrujem ih da se vrate za pregovarački sto. To predstavlja početak koji se nadamo da će biti produktivan”, rekao je Marfi.
Glas Amerike: Kakvi bi, prema vašem mišljenju trebalo da budu potezi Prištine i Beograda u ovoj fazi procesa za dostizanje deeskalacije?
Marfi: Kurti i Vučić bi to trebalo samostalno da utvrde uz pomoć Evropske unije. Međutim, jasno je da je potrebno održati nove izbore na sjeveru Kosova. Takođe, treba povući specijalne policijske snage koje je Priština poslala u region. Uz to, osloboditi pritvorene pojedince, ali i da Srbija podstakne Srbe da učestvuju u glasanju i istovremeno se uzdrži od ilegalnog miješanja. Dakle, ako možemo da se vratimo na put ka deeskalaciji, povlačenju specijalne policije i održavanju novih izbora mislim, da postoji potencijal da dijalog krene u pozitivnom smjeru.
Glas Amerike: U grupi ste članova američkog Kongresa koji su se obratili predsjedniku Bajdenu i administraciji tražeći odlučniji pristup prema Srbiji i Kosovu i izazovima koji postoje pred njima. Kako se, prema vašem mišljenju, Sjedinjene Države nose sa situacijom – treba li da učine nešto više, i šta?
Marfi: Očigledno je da je Evropska unija preuzela vodeću ulogu u dijalogu – ali ne libim se da kažem da Sjedinjene Države mogu da urade više i više se angažuju. Sve što Lajčak čini je u koordinaciji sa zemljama Kvinte (Francuska, Italija, Njemačka, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, prim. nov.) i Amerikom. Međutim, želio bih da uskoro bude potvrđena nominacija pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu – dijelom i zbog toga što kandidat, koga je predsjednik Bajden predložio, ima dugotrajno iskustvo u regionu. Tako bi na važnu funkciju u Stejt departmentu došao kandidat koji poznaje Kosovo, Srbiju i region. U mogućnosti je da pomogne napore našeg diplomatskog tima u regionu i zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara. Dakle, pred Sjedinjenim Državama je nova prilika – pošto će novi pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu biti dobro poznati diplomata sa mnogo iskustva u regionu.
Glas Amerike: Djeluje da politička kriza u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljnija nakon što je Republika Srpska usvojila zakon kojim se odbacuju ovlašćenja visokog međunarodnog predstavnika. Koje bi mjere mogle biti primijenjene kako bi ta država izašla na put stabilnosti?
Marfi: Rastužuje situacija u kojoj se ta država našla – imajući u vidu sa kolikim brojem talentovanih ljudi raspolaže. Posljednji put kada sam bio tamo, razgovarali smo sa sjajnim mladim liderima, koji su posvećeni budućnosti svoje zemlje. Očigledno je da brojni talenti i poslovni ljudi napuštaju zemlju, dok poneki ostaju. Kleptokratija upravlja tom zemljom, dok se raspostranjena korupcija među tamošnjim rukovodstvom koristi protiv ljudi posvećenih da učine najbolje sa svoju zemlju. Nastavićemo da podržavamo mlade – nadajući da će uspeti da pobede na izborima. Jer, prema mom mišljenju, aktuelni stranački lideri koji prečesto pobeđuju na izborima, ne štite interese Bosne i Hercegovine.
Glas Amerike: Ukoliko bi bila donijeta odluka o razrješenju Milorada Dodika, koju bi on ignorisao, šta bi to suštinski značilo?
Marfi: Dodik se ne nalazi na pozitivnoj strani. Riječ je o državi u kojoj preovladavaju napetosti. A, kada jedan od njenih najznačajnijih lidera suštinski preti da uništi cjelokupnu ideju Bosne i Hercegovine, povlačenjem Republike Srpske iz federalnih institucija, to izaziva veliki rizik od nasilja. Znate, mi u Sjedinjenim Državama smo svjesni koliko je teško izgraditi multietničko društvo. Međutim, shvatili smo da u tome treba biti uporan – umjesto stalnih prijetnji da ćete krenuti svojim putem ako ne dobijete ono što želite.
Foto: EPA-EFE/MARCIN OBARA
