Zapadni Balkan je, kao i Evropa, u predratnom stanju, ali on i države koje ga čine nemaju potencijala za rat.
To je u intervjuu “Vijestima”, na marginama jučerašnje konferencije 2BS u Budvi, kazao kapetan bojnog broda u penziji i izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić.
On je, između ostalog, ocijenio da je Crna Gora, iako nema značajnih vojnih sposobnosti, trenutno zaštićena i da su njeni građani bezbjedni, iako kaže da se pojavljuju maligni uticaji sa strane.
“Od raznoraznih država, centara moći koji bi eventualno destabilizovali situaciju ne samo u Crnoj Gori, nego u cijelom regionu. Međutim, ja se nadam da u ovom trenutku, kad EU postaje globalnih geopolitički igrač, kad Njemačka mijenja kompletan koncept svoje politike odbrane, da u tome neće uspjeti”, poručio je Lunić.
Kakav je Vaš stav o stanju bezbjednosti u regionu, s obzirom na naoružavanje Srbije i Hrvatske, uvođenje obaveznog vojnog roka u tim državama, tenzije na Kosovu…?
Po pitanju bezbjednosti, region ne može izaći iz globalnog konteksta. S obzirom na to da se Evropa, u globalnom kontekstu, prvi put od Drugog svjetskog rata suočava s ratom u ovakvom omjeru na svojoj teritoriji, sa sličnim izazovima suočava se i region. On je praktički prošao post-ratni period, ali je, kao i Evropa, u predratnom stanju. Na to su mnogi evropski lideri upozorili svoje građane, i rekli im da se pripremaju za rat.
Što se tiče samog regiona, on i zemlje samostalno nemaju potencijala za rat. Jednostavno, mladi su poslali eksplicitnu poruku političkim elitama – da ne žele učestvovati u ratu. O tome govori i poziv na prigovor savjesti u Hrvatskoj neposredno prije suspenzije obaveznog vojnog roka, ali i praktički egzodus sa Kosova, posebno regrutnog kontingenta – ljudi koji bi trebalo da služe obavezni vojni rok. (Aljbin) Kurti je najavio da će Priština takođe uvesti obavezni vojni rok.
Prema tome, mladi nemaju povjerenja u političke elite na Balkanu, ovakvom kakav je. U Srbiji je slično stanje. Ona uvodi ili je najavila da će uvesti obavezni vojni rok sa implementacijom od septembra, najvjerovatnije. Vidjećemo kakvi će biti rezultati toga, ali nisam optimista.
Generacija ste koja je služila obavezan vojni rok. Da li mislite da bi Crna Gora trebalo da ga uvede, ako uzmemo u obzir da ga uvode Srbija i Hrvatska?
Vidite, koncept masovnih armija je koncept 19. vijeka. Jednostavno, ovakav rapidni tehnološki napredak kakav imamo danas zahtijeva adekvatne odgovore na sofisticirane bezbjednosne prijetnje. Takvi odgovori mogu doći isključivo od profesionalno obučenog sastava, specijalizovanog u određenoj oblasti. Za dva mjeseca obuke, i u Srbiji plus 15 dana vježbe, ne može se kreirati specijalistička obuka, ne mogu se obučiti ljudi za određene vojno-evidencijske specijalnosti koje su prisutne u vojsci. Na primjer, vi danas morate biti obučeni i rukovati dronom, što je ranije bilo nezamislivo.
Ovakva odluka je, jednostavno, nametnuta političkom vrhu u Srbiji, iz prostog razloga što je vojni vrh bio nesposoban da nametne odgovarajuće stimulativne mjere i da na neki način motiviše mlade ljude da dođu i dobrovoljno služe vojni rok. Te stimulativne mjere bi bile veoma lake, veoma efikasne, jer, na primjer, ukoliko biste mladim ljudima rekli da imaju prioritet u zapošljavanju u svim državnim institucijama ako odsluže vojni rok, oni bi došli i bilo bi to više nego dovoljna popuna. Međutim, partitokratski mentalitet ne dozvoljava patriotizam, on isključivo isporučuje partokratizam, i zato mladi znaju da im zaposlenje zavisi od članstva u vladajućoj partiji, bez obzira koja to partija bila. Da li je danas SNS ili je prije to bila Demokratska stranka zaposlenje ne zavisi od patriotskog osjećaja prema otadžbini, nego od odanosti prema vladajućoj partiji.
Upravo zbog toga mladi nisu zainteresovani ni za služenje vojnog roka, ni za ratovanje u cijelom regionu Zapadnog Balkana. Zbog toga sam skeptičan prema ovom projektu uvođenja vojnog roka i mislim da se neće postići ono što se želi postići, a to je drastično unapređenje operativnih sposobnosti Vojske Srbije. Iz jednog razloga, prostog, što vojni kor, establišment nije uspio da nametne to da je Vojska Srbije poželjan poslodavac. Iz nje odlazi i profesionalni sastav, koji ima, naravno, mogućnosti da ode. Jednostavno, nisu dovoljno stimulisani i motivisani.
Naravno, motivacija za dobrovojno služenje vojnog roka za profesionalnog vojnika ili podoficira moraju biti drugačije. Ali bez obzira na to, hoću da naglasim da je nesposobnost vojnog vrha prvo generisala problem popune u vojsci, a onda nametnula političke odluke o obaveznom služenju vojnog roka.
Kako vidite stanje u vojnom i bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori, s obzirom na česte optužbe za uticaj Srbije i Rusije na dešavanja u državi, ali i na uticaje posredstvom medija, društvenih mreža i na razne druge načine?
Zahvaljujući pametnoj spoljnoj politici Crna Gora je uspjela da bude dio kolektivnog sistema bezbjednosti. I ona je, bez obzira na to što u odnosu na demografski potencijal nema značajnih vojnih sposobnosti, zaštićena u ovom trenutku. Građani Crne Gore su bezbjedni. Naravno, pojavljuju se i maligni uticaji sa strane, od raznoraznih država, centara moći koji bi eventualno destabilizovali situaciju ne samo u Crnoj Gori, nego u cijelom regionu. Međutim, ja se nadam da u ovom trenutku, kad EU postaje globalni geopolitički igrač, kad Njemačka mijenja kompletan koncept svoje politike odbrane, da u tome neće uspjeti. Ipak je Crna Gora dio Evrope, Evropske unije, i samo je pitanje vremena kad će to i formalno postati.
U Crnoj Gori zbog kohabitacije u vlasti otežano funkcioniše njen Savjet za odbranu i bezbijednost, kog čini šefovi države, Skupštine i Vlade, a koji, između ostalog, donosi odluke o komandovanju vojskom, analizira bezbjednosnu situaciju, predlaže uvođenje ratnog i vanrednog stanja… Koliko je opasno što jedno takvo tijelo ne funkcioniše zbog partijsko-političkih sukoba i što se, između ostalog, predsjednik i ministar odbrane optužuju da jedan drugom ulaze u nadležnosti?
U današnje vrijeme političari u regionu Zapadnog Balkana, a tu nije izuzeta ni Crna Gora, podešavaju svoje politike prema partijskim i ličnim političkim interesima, a ne prema nacionalnim interesima. Nacionalni interes Crne Gore je da bude pouzdani i povjerljivi partner, odnosno saveznik svim drugim članicama NATO saveza. I to će ona bez obzira na opstrukcije bilo koje partije koje koketiraju sa glasačkim tijelom, to će Crne Gora i biti. Mogu se građani zavaravati i može im se podilaziti svojim željama ili emocijama, ali ne treba sumnjati da će Crna Gora ostati na putu evroatlantskog pouzdanog savezništva. Sav uticaj koji dolazi sa strane, a posebno se tiče delegitimizacije EU i demonizacije NATO saveza, a prisutan je kako u Srbiji tako i u Crnoj Gori, uvjeren sam da to neće imati uspjeh. Jednostavno, samo je pitanje posljedica koje ćemo imati dok to ne sredimo.
Spoljna politika se ne mijenja lako, ali mora se preventivno kalibrisati. Neke stvari u spoljnoj politici, kad procijenimo i kad nam obavještajne, bezbjednosne pa i diplomatske službe ukažu na geopolitičke promjene, moramo brzo djelovati i spoljnu politiku podešavati.
Fantastično je, mogu reći, što je Crna Gora potpuno harmonizovala spoljnu i bezbjednostnu politiku sa EU. To je stavlja u prvi red kandidata za punopravno članstvo u EU. Ali, ne treba zanemariti ni strane hibridne uticaje djelovanja koji bi da na neki način destabilizuju region i diversifikuju konflikt koji imamo danas u Ukrajini.
Mislite li da će Savjet biti destabilizovan zbog toga što imamo svađe na relaciji predsjednik – ministar odbrane i sl?
Mislim da su te svađe za domaću javnost. Veoma je bitno da domaća javnost sagleda da im lideri političkih partija čuvaju njihove interese, da su na putu njihovih želja. Međutim, ne sumnjam da će Crna Gora ostati punopravna članica NATO saveza i kontribuirati u svim odlukama koji se donesu u Briselu.
Skupština Crne Gore je prošlog mjeseca usvojila sporazum o nabavci dva patrolna broda iz Francuske po cijeni od 120 miliona eura. Između ostalog, bilo je i kritika zbog njihove cijene. Kako gledate na tu investiciju, da li je skupa?
Crna Gora je ograničena po potencijalu, kako demokratskom, tako i vojnom, ali je posvećena članstvu u NATO savezu. Samim tim podrazumijeva se da je posvećena isto tako da izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu. Tih dva odsto koje Crna Gora treba da odvaja treba odvajati pametno u sredstva i opremu koje će poslužiti i u miru i u ratu. S obzirom na to da Crna Gora ne može razvijati potpuno sve sposobnosti u jednom sistemu odbrane kao što to mogu razvijene zemlje, treba se fokusirati na određene sposobnosti gdje može da dostigne NATO standarde i gdje može da bude prepoznata kao nosilac određenih sposobnosti.
U tom smislu, a čitao sam o sposobnostima tih brodova koji se nabavljaju, mislim da je dobra stvar što se, pod broj jedan, odvaja za određena sredstva, a pod broj dva, što je bila i debata u Skupštini. Loša stvar je što je to, u principu, ne državni nego komercijalni ugovor, koliko sam obaviješten. Ispravite me ako griješim. Ti patrolni čamci imaju samo jedan top od 20 mm, čini mi se, i ništa više od toga. Za toliku veličinu broda, od 60 i nešto metara s jednim topom, to su minimalne pomorske sposobnosti koje će Crna Gora za te pare dobiti.
Mislim da ste u ovom trenutku i s rizicima s kojima se Crna Gora suočava mogli te pare uložiti u neke od prepoznatih sposobnosti kao što je, na primjer, specijalistički brod za spasavanje potonulih objekata ili za hidronavigacijsko obezbjeđenje ili za protivpožarni avion kanader ili tako nešto što bi bio sastavni dio vaših vojnih sposobnosti, što bi bio dio vaše armije, ali i čime biste kontribuirali s onih čuvenih dva odsto kao punopravna članica NATO, i čime bi Crna Gora dobila značajan potencijal da se odbrani od nekih od opasnosti koje prijete, makar one bile i vanredna situacija.
Evropljane je da izdvajaju dva odsto za odbranu ubijedio Putin
Šta će se desiti s NATO-om ako Donald Tramp ponovo bude predsjednik SAD-a?
Uvjeren sam da se ništa neće desiti. Tramp je komercijalno orijentisan političar, cijeli život je to bio, i na kraju krajeva sva njegova retorika je bila samo usmjerena na to da se NATO ipak zapita, a posebno evropski saveznici da li su ta izdvajanja stvarno potrebna i u kojoj mjeri. Sad već Tramp ne treba više ništa ni da govori, sad je sve evropske saveznike da izdvajaju dva odsto uvjerio (predsjednik Rusije) Vladimir Vladimirovič Putin.
Podsjetiću vas da je Njemačka donijela strategiju nacionalne bezbjednosti i Boris Pistorijus je, kao ministar odbrane, predstavio smjernice odbrambene politike. Njemački Bundesver se više ne obučava za upravljanje krizama, on se sad obučava za ratove, i Pistorijus je tada rekao da ne samo da će Njemačka dosegnuti dva odsto izdvajanja, nego će to biti malo i oni će morati ići na više izdvajanja. Dva odsto za Bundesver postavlja njemačku armiju na treće ili četvrto mjesto u cijelom svijetu, s obzirom na njihov BDP.
Prema tome, moramo biti svjesni da se cijela geopolitička slika Evrope, cijela evropska bezbjednosna arhitektura mijenja, i moramo se mi kao Balkan i Crna Gora kao entitet prilagoditi tome.
Naslovna foto: Bucko Nikolić/2BS forum
