Rezultati podgoričkih izbora neće uspjeti da destabilizuju Vladu, smatraju sagovornici Portala RTCG. Kako navode, već u narednim nedjeljama vidjećemo da li Podgorici prijeti budvanski scenario, te da li će predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić zakopati ratne sjekire.
Advokat i stručnjak za ljudska prava iz Beograda Milan Antonijević ocijenio je za Portal RTCG da su izbori u Podgorici, iz ugla evropskih integracija i legitimiteta izbornih rezultata bili čisti, umiveni, evropski lokalni izbori, bez pritisaka na birače i ucjena, i uz manji uvoz glasača iz Srbije.
Međutim, pored ovog evropskog, Antonijević kaže da se podgorički izbori mogu se posmatrati iz još dva ugla – izlaznosti i rasipanja glasova. Niska izlaznost u poređenju sa ranijim izbornim ciklusima je prema njegovim riječima, znak koji treba pratiti.
„Podsetiću vas da je od skoro 16 procenata bila veća izlaznost 2014. godine, a 12 procenata veća prije samo dvije godine nego ovog 29. septembra. To svjedoči o određenom nepovjerenju u izborne procese, a jasna je opomena političarima da se moraju više obraćati građanima, naročito na lokalnim izborima, a manje voditi bitke ispred sopstvenih ogledala“, smatra Antonijević.
Značajna je, kaže, i činjenica da je šest manjih partija, sa ukupno skoro šest procenata glasova, i pored niske izlaznosti, ostalo ispod cenzusa. To, dodaje sagovornik, govori o tome da je određeni broj glasova građana Podgorice ostao rasut, tj. neće uticati na formiranje većine, što bi se, ukoliko dođe do ponavljanja izbora moglo preliti u neki od postojećih blokova, ali ne i u Demokratsku partiju socijalista (DPS).
„Kada gledate cifre, osvojene mandate, zadovoljni mogu biti i DPS i PES u koaliciji sa Demokratama. DPS očigledno ima čvrsto i disciplinovano biračko tijelo, ali bih rekao da je to maksimum koji mogu dobiti u ovom trenutku, bez reformisanja stranke. No, ostaje da se u narednim nedeljama vidi da li ćemo gledati budvanski scenario i ponavaljanje izbora ili će se u koaliciji ponovo naći Spajić i Milatović, uz zakopanu ratnu sjekiru i podršku drugih stranaka. Mogu tu sjekiru baciti u još uvijek plitku Moraču, da stoji kao opomena vidljiva svima“, kaže Antonijević.
Zaključuje da se rezultati izbora ni u Podgorici, ni u Kotoru, neće preliti na povjerenje Vladi, jer na centralnom nivou, smatra on, nema potrebe za preraspodjelom i tasom na vagi.
„Nema potrebe za prebrojavanjem glasova i stavljanja na kantar podrške građana politici vlade, već ima potrebe za ubranjem reformi i dodatnom brzinom na evropskom putu“, navodi sagovornik.
Sa druge strane, prema mišljenju hrvatskog književnika, pjesnika i istoričara Gorana Cvjetinovića lokalne izbore u Podgorici obilježio je sukob dojučerašnjih saveznika u borbi protiv više decenijske vlasti DPS-a – predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića.
„Rezultati pokazuju da je predsjednik države, koji je ne samo dao svoje ime u naslov liste s URA-om, nego i izuzetno aktivno učestvovao u kampanji, zapravo najveći gubitnik ovih izbora. Zajedno s bivšim premijerom Abazovićem uspio je dobiti čak deset puta manji broj glasova nego prije par mjeseci na predsjedničkim izborima. S druge strane, PES i Demokrate na jednoj, a DF na drugoj listi, kao najveći partneri u Vladi, uspjeli su osvojiti 27 mandata, samo tri manje od potrebnog broja mandata za vlast. Mislim da su 2022. te tri grupacije dobile 20 mandata, tako da je ovo njihov uspjeh“, smatra Cvjetinović.
Naglašava da destabilizacija Vlade na podgoričkim izborima nije uspjela.
„DPS kao najjača lista proglašava pobjedu i povratak na vlast, ali do toga im treba 11 od preostalih 13 mandata. Relativni su pobjednici kao i zadnji put, ali će opet vrlo vjerovatno ostati u opoziciji. Naime, teško mi je povjerovati da bi predsjednik Milatović, nakon neuspješnog napada na premijera Spajića, svoju karijeru odlučio zapečatiti koalicijom s DPS-om. Jednako kao i Abazović i URA. Bez obzira što bi im DPS u očajničkom nastojanju da se vrati na vlast mogao ponuditi i mjesto gradonačelnika“, kaže Cvjetinović u razgovoru za Portal RTCG.
Uvjereniji je, kaže, da će 27 mandata PES-Demokrate-DF dobiti priliku da sastave vladajuću većinu.
„Pa čak ne bih isključio ni mogućnost da partnere nađu upravo kod Milatovića i Abazovića. Kampanja, iako na trenutke brutalna i prljava, ipak je gotova i sada treba sjesti za sto i pregovarati. A to je jedna sasvim nova utakmica. I mnogo toga u kampanji nemogućeg u pregovorima postaje pragmatično i realno“, kaže Cvjetinović.
„Milatovićev izborni krah“
Politički analitičar Vojin Grubač ocijenio je lokalne izbore u Podgorici kao Milatovićevu želju da promiješa političke karte, s očekivanjem da će ostvariti izuzetno dobar rezultat i ojačati svoje političke pozicije, što se, kaže, nije desilo.
Naprotiv, desio se krupan izborni krah.
„Što je loše jer se ispostavilo da je predsjednik države poslije blistave pobjede na predsjedničkim izborima postao politički patuljak koji vuče jednocifren procenat podrške građana. Potezom izazivanja izbora je ruinirao snagu funkcije koju obavlja. Doduše, s Dritanom Abazovićem je ostvario cilj „jezička na vagi“ koji je i povoljan i opasan, ujedno“, navodi Grubač.
Slavili su, dodaje, u DPS-u iz više razloga.
„DPS i oni koji gravitiraju toj ideologiji su ostvarili 24 odbornička mjesta, isto koliko i 2022. godine. DPS je sinoć slavio jer je u toj novoj raspodjeli mandata dobio više odbornika: 19 umjesto 14. Mada, sigurno je dodatno slavio i zbog konflikta unutar vladajuće koalicije u Podgorici, gdje vidi svoju šansu u političkom metežu kojeg su iznenadno napravili Jakov i Dritan“, ističe Grubač.
Grubač smatra i da je lista koju predvodi Jelena Borovinić Bojović ostvarila odličan rezultat, koji bi smatra, bio još i bolji da im se pridružila lista Vuka Kadića.
„Ulazak liste Srđana Perića je bilo za očekivati. Oni će uporno djelovati antisistemski i svoja politička dejstva najvjerovatnije bazirati na kontroli vlasti u Podgorici, odnosno javnom objelodanjivanju svih nedostataka i eventualnih protivpravnih radnji onih koji budu činili vlast, ali i onih koji su već činili vlast. Lista Saše Mujovića je ostvarila dobar rezultat, u kontekstu izuzetno prljave političke kampanje koja se vodila s ciljem njegove diskvalifikacije i obeshrabrivanja glasača te opcije da izađu na izbore“, naglašava Grubač.
Na pitanje kakva će biti dalja kretanja kada je u pitanju formiranje lokalne vlasti u Podgorici, Grubač odgovara da od šest odbornika koliko je dobila lista Jakova Milatovića, njemu pripadaju četiri odbornika, što je, objašnjava, dovoljno da sa odbornicima lista koje su predvodili Saša Mujović i Jelena Borovinić Bojović čine većinu i formiraju vlast.
„Dva odbornika GP URA nisu neophodna za tu većinu. Milatović i Abazović imaju i drugu varijantu, da formiraju većinu sa DPS-om i partijama koje pripadaju tome ideološkom krugu. Ali, u tom slučaju teško da Luka Rakčević može dobiti mjesto gradonačelnika, jer je Boris Mugoša već izjavio da će on biti gradonačelnik ako njegova manjinska lista bude „tas na vagi“. Na taj način su u ovoj varijanti ucjenjivački potencijali Jakova i Dritana prilično slabi, skoro ravni nuli“, ističe Grubač.
Zbog tog „detalja“, kako kaže sagovornik, ucjenjivački potencijal im je u odnosu na liste Saše Mujovića i Jelene Borovinić Bojović takođe oslabljen.
„Eventualna koalicija liste Jakova Milatovića sa DPS-om, kojeg nazivaju političkim krilom mafije a kojim i dalje vlada Milo Đukanović je vrlo opasna kombinacija jer su Jakov i Dritan preslabi za takve angažmane. Zato je jedina prirodna i zdravorazumska opcija: njihova koalicija s partijama antiđukanovićevske provenijencije. Sve ostalo bi moglo biti: nepotrebna avantura s tužnim završetkom“, zaključuje Grubač.
Foto: Slađan Fatić/Vijesti
