Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima još nije stigao do poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu, iako je ušao u zvaničnu skupštinsku proceduru, nakon što ga je potpisalo svih šest poslanika Bošnjačke stranke (BS).
Autori predloga rezolucije su reis Islamske zajednice Rifat Fejzić i akademik Šerbo Rastoder.
Među poslanicima je teško pronaći sagovornika na ovu temu, a više poslanika je saopštilo „Danu“ da još nisu pročitali zvanični tekst rezolucije i da će se o njemu izjasniti kada stigne u poslaničke klubove. Mnogi ističu da je u toku predizborna kampanja u glavnom gradu i da je fokus partija usmjeren na postizanje što boljeg rezultata.
Potpredsjednik Socijalističke narodne partije Dragoslav Šćekić kaže za „Dan“ da svi zajedno moramo pristupiti odgovorno i ljudski svim posledicama koje su proistekle iz ratnih dešavanja, ali naglašava da jednostrano potenciranje nekih događaja i očekivanje podrške nije opcija.
– Podsjetiću da je jedan od potpisnika rezolucije o Šahovićima, poslanik Amer Smailović, tokom rasprave o Predlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici kazao da Skupština ne treba da uzima ulogu sudije i da poslanici ne treba da se bave pravnim kvalifikacijama nekih djela kao što je genocid, naročito ratnih zločina, i da su za to nadležne druge institucije, kao i da je riječ „genocid“ sporna i da iz tog razloga Bošnjačka stranka neće datu podršku – rekao je Šćekić, koji je i ministar sporta i mladih u 44. Vladi Crne Gore, u kojoj su i predstavnici Bošnjačke stranke.
On je ukazao da i autori ovog predloga koji je ušao u skupštinsku proceduru upotrebljavaju iste termine.
– Sada vidimo da je u Predlogu o rezoluciji o genocidu u Šahovićim upotrijebljen isti termin koji je bio sporan u Predlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici. Istina je da je ta rezolucija izglasana u Skupštini, kako navodi Bošnjačka stranka u svom predlogu, kao i Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, ali ne glasovima poslanika Bošnjačke stranke. Da sam poslanik u Skupštini, glasao bih o ovoj rezoluciji po ugledu na njih kada se glasalo o stratištima u Velici, Pivi i Jasenovcu, tj. o stradanjima srpskog naroda – kazao je Šćekić za naš list.
On naglašava da treba osuditi sve nečovječne poteze i sve zločine i pokloniti se svim žrtvama.
– Svi zajedno moramo pristupiti odgovorno i ljudski svim posljedicama koje su proistekle iz ratnih dešavanja. Jednostrano potenciranje i očekivanje podrške ove vrste ne može biti opcija. Zajednička osuda svih zločina i poklon svim žrtvama jedini je ispravni put – istakao je Šćekić.
Predlagači rezolucije o genocidu u Šahovićima navode da je prije 100 godina, u mirnodopskim uslovima, počinjen masovni zločin nad muslimanskim stanovništvom u Vraneškoj dolini, a povod je bilo ubistvo iz zasjede Boška Boškovića, tadašnjeg načelnika Ministarstva unutrašnjih djela u penziji. Rezolucijom je, između ostalog, predloženo da Skupština ocijeni da stogodišnje ćutanje o masovnom zločinu nad nevinim građanima dodatno obavezuje na osudu tog zločina i svakog sličnog zločina.
Portparol Demokrata Mitar Paunović rekao je nedavno da će se ta partija o rezoluciji o Šehovićima izjasniti kad ona uđe u skupštinsku proceduru.
– Demokrate su jedna od rijetkih partija koja je glasala i za rezolucije o genocidu u Srebrenici i za rezoluciju o genocidu u Velici i Pivi, mjestima gdje su žrtve bile ljudi različitih vjera, i islamske i pravoslavne. To nije bio samo čin političke volje, već i izraz dubokog poštovanja prema ljudima, žrtvama i vrijednostima – rekao je Paunović.
U PES-u, NSD-u i DPS-u rekli su nam da se neće izjašnjavati dok rezoluciju o Šahovićima i zvanično ne dobiju, dok je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević saopštio da se ta partija protivi izglasavanju ove rezolucije.
– DNP neće podržati ovu rezoluciju, ali ne zato što želimo da je relativizujemo ili dovedemo u pitanje bilo koji zločin koji je izvršen nad muslimanskim stanovništvom, već zato što smatramo da to u ovom trenutku ne doprinosi ni pomirenju ni putu ka EU. Onda bi trebalo za svaki vijek donijeti barem jednu rezoluciju – počevši od Vidovdana 1389. godine, pa do 1912. i 1913. godine, odnosno od onoga danka u krvi, do rušenja manastira, zločina na pravoslavnim stanovništvom, do islamiziranja pravoslavnog stanovništva – rekao je Knežević.
Neizvjesno je kada će ova rezolucija uopšte doći na dnevni red, a sasvim je izvjesno da će biti odugovlačenja, jer se radi o pitanju koje vrlo lako može da uzdrma vladajuću većinu.
Test za Spajićevu vladu
Pored toga što je saopštio da njegova partija neće podržati rezoluciju o Šahovićima, Knežević je istakao da ona ne doprinosi ni pomirenju ni putu ka EU.
Očigledno da poslanik i predsjednik DNP-a smatra da je ovo vrlo ozbiljno pitanje, koje se, zbog trenutka u kojem je plasirano, izdiže na viši nivo.
– Mislim da je ova rezolucija test za vladu Milojka Spajića – kazao je Knežević.
Podsjetimo, za rezoluciju o genocidu u Jasenovcu nisu glasala ni dva poslanika Pokreta Evropa sad, pa je otvoreno pitanje koliko će predstavnika građana u parlamentu koji dolaze iz te stranke podržati rezoluciju koju je predložila Bošnjačka stranka.
Foto: Dan/Ivan Petrović IPE
