Specijalizovano odjeljenje Višeg suda u Podgorici, koje čini svega šest sudija, postupa u 167 predmeta u kojima je 940 okrivljenih za teški i organizovani kriminal, visoku korupciju ili ratne zločine.
To je Vijestima odgovoreno iz Višeg suda u Podgorici.
“Ukupno okrivljenih lica u predmetima koji se vode pred Specijalizovanim odjeljenjem je 940, od čega je 858 fizičkih, a 82 pravna lica”, piše u odgovorima koje potpisuje savjetnica za odnose sa javnošću tog suda, Marija Raković.
Odgovarajući Vijestima kazala je da u nešto manje od trećine predmeta koji se vode pred tim odjeljenjem duže od dvije i po godine nije donijeta odluka.
Međutim, tvrdi da nemaju evidenciju koliko je okrivljenih u tim predmetima u pritvoru, a koliko njih se sa slobode brani teških optužbi.
“U 51 predmetu nije donijeta prvostepena presuda u roku od dvije godine i šest mjeseci od potvrđivanja optužnice”, kazala je Raković.
Objasnila je da je u tim predmetima ukupno 434 okrivljenih: “Od čega 381 fizičkih lica i 53 pravna lica”…
“O navedenom ne posjedujemo posebnu evidenciju”, kazala je Raković odgovarajući na pitanje – koliko je od njih 381 trenutno u pritvoru.
Vijesti već tri godine upozoravaju da brojni optuženi za najteža krivična djela izlaze iz pritvora jer tri godine od podizanja optužnice nije donijeta prvostepena presuda u predmetima u kojima im se sudi.
Prema saznanjima lista, do kraja 2024. godine na slobodi bi se mogli naći optuženi za ubistva, pripreme likvidacija ili međunarodni šverc droge, ali i jedan optuženi za ratne zločine.
Članom 179 Zakona o krivičnom postupku propisano je da se, nakon predaje optužnice sudu, do završetka glavnog pretresa, pritvor može, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, kad se postupak vodi po njegovoj optužbi, odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća i da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Zakonom je propisano da Specijalno državno tužilaštvo preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred Specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.
To tužilaštvo nadležno je za gonjenje učinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne, visoke korupcije, pranja novca, terorizma, ratnih zločina…
U njihovoj nadležnosti su i javni funkcioneri ako počine krivična djela zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita…
Obećanja
Dok svega šest sudija pokušava da se pravno obračuna sa 167 specijalnih predmeta od izvršne vlasti sporadično dobijaju obećanja da će im stići pomoć – donedavni ministar pravde Andrej Milović još prije dvije godine najavio je osnovanje specijalnog suda.
Iz resora kojim je rukovodio to je ponovljeno krajem maja, kada su i objasnili Vijestima da će taj posao početi nakon dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u pregovorima s EU, što se i dogodilo mjesec kasnije…
Tada su kazali da će taj posao trajati nekoliko godina zbog, kako su rekli, razumljivih razloga kompleksnosti i cilja da se postigne što kvalitetnije i efikasnije rješenje.
U nadležnosti tog suda, čije je uspostavljanje u više navrata najavljivao Milović, trebalo bi da budu slučajevi iz oblasti organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina, odnosno, kako navodi Ministarstvo, postupci iz nadležnosti SDT-a.
Najavljujući formiranje specijalnog suda ranije su iz MP kazali da je to jedan od njihovih najvažnijih dugoročnih planova, da predstavlja “strateški projekat crnogorskog pravosuđa”, a da se osnov za uspostavljanje te institucije nalazi u Zakonu o sudovima.
“Specijalni sud, kad počne s radom, biće ključan u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, jer će značajno unaprijediti pravosudni sistem naše zemlje”, poručili su krajem maja iz MP.
Milović je ideju o specijalnom sudu zagovarao još od vremena kad je bio državni sekretar u Ministarstvu pravde u pretprošloj, 42. Vladi.
On tvrdi da bi, zbog nagomilanih problema s organizovanim kriminalom i visokom korupcijom, bilo mnogo djelotvornije da se formira takav sud, nego da se borba protiv tih problema bazira na samo jednom odjeljenju redovne sudske instance (specijalnog odjeljenje Višeg suda u Podgorici).
“Potreban nam je moćan sud, koji bi sudio korumpiranim javnim funkcionerima, tužiocima i sudijama koji su posljednjih 30 godina uništili institucionalni sistem Crne Gore, degradirali javni moral i etiku, a obezbijedili sebi, svojim porodicama i povezanim licima, ogromnu imovinsku korist…”, govorio je Milović.
Uspostavljanje specijalnog suda zagovara i dio nevladinog sektora, koji poručuje da bi taj sud trebalo da odlučuje i u krivičnom i u parničnom postupku, kako bi bio spreman za oduzimanje imovine bez krivične osude, na osnovu iskustva Italije.
Od koverte i stanova, do Vesne Medenice i kotorskih klanova
Pred Specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda je i predmet protiv kriminalne grupe čiji član je, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, i nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
U tom predmetu glavni pretres prije dva dana odgođen je 19 put, sada jer su advokati odbrane zatražili izuzeće specijalnih državnih tužilaca Vukasa Radonjića i Jovana Vukotića jer, kako smatraju, krše pravo na odbranu okrivljenih.
Medenica je optužena da je dio kriminalne organizacije svog sina Miloša Medenice.
Prema tvrdnjama specijalnih tužilaca Miloš Medenica je u 2019. godini stvorio kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali njegova majka Vesna i drugi okrivljeni, s ciljem šverca cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći.
Pred sudijama Specijalizovanog odjeljenja su i optuženi pripadnici zločinačkih klanova škaljarskog i kavačkog, kojima se sudi za najteža krivična djela.
Na optuženičkim klupama im je i više funkcionera bivše vlasti, koji odgovaraju za zloupotrebu službenog položaja u predmetima “Stanovi”, “Plantaže”, “Koverta”…
Foto: Vijesti/Boris Pejović
