Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da je povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na smještajne kapacitete u turizmu sa sedam na 15 odsto preveliko opterećenje.
– Opteretili smo jedinu realnu industrijsku granu prevelikim povećanjem PDV-a. Povećanje PDV-a na smještaj platiće korisnici, naši građani, koji ni sada, prema izvještajima Monstata, ne mogu da plate sedam dana na moru. Nakon povećanja PDV-a, bojim se da će to biti nemoguće – kazao je Filipović za „Dan“.
On je bio zagovornik pristupa da Vlada i hotelijeri i ugostitelji sjednu za sto i dogovore neki manji PDV, odnosno manje povećanje PDV-a.
– Kada radite opterećenje PDV-a jedne industrije, morate imati bekap industriju. Mi bekap industriju nismo razvili, pa nisam pristalica toga. Trebalo je tražiti povećanje PDV-a između pet i osam odsto, i vjerujem da bi tom varijantom svi bili zadovoljni. Ovdje je sva trka za obezbjeđivanjem indirektnih poreza, kako bi se nadomjestio nedostatak prihoda od 200 miliona u ovoj i 400 miliona u narednoj godini – rekao je Filipović.
Srednji PDV za usluge u turizmu od 15 odsto samo je jedna od mjera u sklopu seta zakona i mjera predviđenih Fiskalnom strategijom do 2027. godine. Ovim mjerama, Vlada planira da ostane bez 200 miliona prihoda od doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu čega će povećati plate i minimalne zarade. Nedostatak tih prihoda će nadomjestiti, između ostalog, povećanjem PDV-a u turizmu, uvođenjem akciza, oporezivanjem dobitaka od igara na sreću…
– Očekujem da se nedostatak prihoda nadomjesti setom mjera, jer 200 miliona nije ogromna suma. Ipak, naredne godine će faliti 400 miliona i treba da vidimo kako će tada biti – istakao je Filipović.
On je ukazao da imamo problem nelikvidnog tržišta, da preduzeća duguju preko milijardu eura, da imamo dogovorno tržište distribucije, te da jedino turizam funkcioniše.
– Problem je što nemamo plan kako privući inoinvestitore i kako razviti IT sektor, sajber-sekjuriti i finansijsko tržište. Takođe, treba da vidimo hoće li doći do rekonstrukcije Fonda PIO, jer će tek sada imati deficit. Saglasni smo da Fond PIO nije fond u pravom smislu te riječi, ali niko nije izašao sa načinom rekonstrukcije Fonda. To će morati da se uradi u najkraćem vremenskom roku – smatra Filipović.
Centralna banka je ukazala da Fiskalna strategija nema razrađene scenarije u slučaju neke velike krize ili poremećaja.
– Nas je pandemija trebalo da nauči da imamo budžet za vanredne situacije, koji stoji sa strane i ne dira se, a koristi se samo u slučaju velikih pandemija i kriza. Mi to nemamo, ili ako imamo, on je minoran u odnosu na ukupan budžet – kazao je Filipović.
Država treba restriktivnije da reguliše vlasništvo stranaca nad nekretninama
Filipović kaže da je država mogla izvući podatak koliko stanova se izdaje, a potom uraditi registar gdje bi se jasno vidjelo ko rentira stanove, i nakon toga uvesti porez na rentu, jer rijetko ko to prikazuje.
– Takođe, pošto su kod nas domaći i stranci izjednačeni po pitanju kupovine nekretnina, trebalo bi to da bude malo restriktivnije za strance, odnosno da se propiše da preduzeće stranog državljanina bude vlasnik nekretnine, a ne fizičko lice. Tako bi se povećali prilivi po tom osnovu. Jer, podsjetiću, inflacija kod nas je krenula sa skokom renti početkom rata u Ukrajini – rekao je Filipović.
Foto: RTNK
