Crna Gora mora da ima najbolje materijalno i kadrovski opremljen sistem zaštite, koji će biti spreman da odgovori na najsloženije situacije, ali ni to neće biti dovoljno u borbi sa požarima, dok se ne promijeni i odnos prema zajednici i životnoj sredini.
To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), u okviru kojeg je i Direktorat za zaštitu i spašavanje, koji vodi Miodrag Bešović.
U Crnoj Gori, proteklih dana aktivni su požari na teritoriji više gradova: Podgorici, Baru, Budvi, Plužinama, Tuzima, Cetinju, Danilovgradu.
U Podgorici je krajem jula, na Gorici, u centru grada, buknuo požar, nakon što je ispaljen vatromet u blizini borove šume na tom brdu. Iz resora unutrašnjih poslova i tada su, kao i više puta ranije, te ponovo početkom sedmice, apelovali na građane da ne pale vatru na otvorenom.
“Borba s požarima je vrlo kompleksna. Svakako da moramo imati i kadrovski i materijalno opremljen sistem koji će biti spreman da odgovori na najsloženije situacije. Svih ovih godina mukotrpno radimo na tome, međutim kultura življenja, odnos prema zajednici i životnoj sredini treba da nam pomognu u zaštiti od požara. Najčešći uzrok požara je ljudski faktor. Ljudi to čine iz različitih razloga, od medicinskih do koristoljublja. Pored sistema, mi kao građani moramo imati više hrabrosti da prijavimo počinioce, da poštujemo preporuke nadležnih o zabrani loženja vatre na otvorenom u ljetnjim mjesecima. Samo tako možemo imati željeni rezultat. U protivnom, to će biti neprestana borba bez pobjednika”, rekli su “Vijestima”.
Sistem zahtijeva stalna ulaganja
Govoreći o trenutnom statusu sistema zaštite i spašavanja, iz resora unutrašnjih poslova kazali su da se njegovo funkcionisanje može smatrati “relativno uspješnim”, da se može konstatovati da “u najvećem dijelu daje očekivane rezultate”.
“Da li postoji prostor za dalje unaprjeđenje – sigurno da”, poručili su i dodali da je, u tom smislu, u toku protekle godine, realizovano više aktivnosti, među kojima izrada Procjene sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa, Zakona o obnovi nakon elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća, sprovedeno više edukativnih kampanja, realizovane brojne nacionalne i međunarodne, kao i vježbe evakuacije nastavnog i vannastavnog osoblja i učenika osnovnih i srednjih škola.
Osim toga, kroz Fond sredstava za zaštitu i spašavanje, kako su kazali, raspodijeljeno je oko 104,5 hiljada eura za devet projekata, čime je, dodaju iz MUP-a, značajano podignut sistem zaštite i spašavanja. U okviru Programa prekogranične saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, kako su kazali, nabavljeni su i kompleti lične zaštitne opreme za protivpožarno spašavanje za pet službi zaštite i spašavanja u manje razvijenim opštinama (Mojkovac, Kolašin, Šavnik, Berane i Petnjica) i za opštinu Danilovgrad, vrijednosti oko 74,7 hiljada eura.
Ipak, taj sistem, rekli su iz tog resora, “zahtijeva permanentna ulaganja”.
Spremnost sistema zaštite i spašavanja direktno je zavisna od finansijskih sredstava koja se u njega ulažu, kazali su lani “Vijestima” iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a. Tada su rekli i da dotadašnja ulaganja nisu bila dovoljna.
U sistem zaštite i spasavanja na državnom i lokalnom nivou u 2022. godini uloženo je oko 12,5 miliona eura, od čega je 3,9 miliona iznosio budžet Direktorata. Više od polovine tog novca, 54 odsto, otišlo je na zarade. Budžet Direktorata za 2023. uvećan je za oko 50 odsto, ali ni to, kako su ranije rekli, nije dovoljno za normalno funkcionisanje.
Budžetom za 2023, kako su kazali, prvi put je Avio-helikopterska jedinica (AHJ) iskazana kao poseban program, koji je iznosio oko 3,88 miliona, od čega se na zarade odnosilo skoro 811,95 hiljada eura.
“Jasno je da budžet od ukupnih 6.377.014,55 eura nije omogućio neophodna ulaganje u razvoj sistema zaštite i spašavanja, ali je omogućio da se počne sa aktivnostima na dovođenje AHJ u funkcionalno stanje, kao i početak cjelokupnog ulaganja u sistem zaštite i spašavanja. Nažalost, sporosti u sistemu javnih nabavki i dugi rokovi isporuke prouzrokovali su da je dovođenje AHJ u funkcionalno stanje prolongirano za 2024. godinu”, rekli su iz resora unutrašnjih poslova.
Samo jedan avion operativan tokom 2023/24.
Iz dijela lokalnih službi zaštite, govoreći o nedostacima sistema zaštite i spašavanja, pored ostalog, naveli su da na državnom nivou, osim AHJ, ne postoje i druge operativne jedinice, te da je i AHJ tada imala samo jedan vazduhoplov.
Za organizovanje operativnih jedinica na nacionalnom nivou, iz MUP-a su kazali da je neophodno izmijeniti propise. U vezi sa pitanjem vazduhoplova, rekli su da jedinica za gašenje požara iz vazduha raspolaže sa tri aviona tipa AT-802/802A, ali da je tokom 2023/24. bio operativan samo jedan protivpožarani avion.
“On je u punom kapacitetu operativan i svakodnevno je uključen u gašenje požara iz vazduha na teritoriji cijele Crne Gore. Za druga dva protivpožarna aviona očekujemo da će, nakon popravke, uskoro biti stavljeni u stanje pune operativnosti”, rekli su “Vijestima”.
Dodali su da podršku jedinici za gašenja požara iz vazduha obezbjeđuju i dva helikoptera AHJ tipa ABell-412 i ABell-212.
“Što se tiče helikoptera, oni su stigli sa servisa prije početka požarne sezone i nakon testnih letova i obuke pilota u punom su operativnom stanju tokom požarne sezone i koriste se za izviđanje i lociranje požara, kao i za transport timova za gašenje požara, a koriste se i za spašavanje u nepristupačnim terenima i medicinsku evakuaciju”, kazali su.
Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će Vlada pronaći sredstva da kupi makar jedan kanader za požare. Sa tim u vezi, admiral Dragan Samardžić potom je na društvenoj mreži X objavio da je prvo i najvažnije što treba uraditi jeste “da se ukine helikopterska jedinica u MUP-u i kapaciteti objedine u okviru Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore”.
“Preko medija smo upoznati sa mišljenjem admirala Samardžića u vezi sa perspektivom razvoja Avio-helikopterske jednice MUP, ili preciznije sa njenim gašenjem kao najboljim rješenjem. Naravno, to je jedno neobavezujuće mišljenje, prilično radikalno, ali izrečeno bez ikakve prethodne analize i poznavanja činjenica. Prema tome, ono je za nas neprivatljivo”, kazali su iz MUP-a “Vijestima”.
Kako su dodali, AHJ MUP-a je “jedinstven i respektabilan resurs u sistemu zaštite i spašavanja kao dio civilnog odgovora” na prirodne i druge katastrofe.
“Ona ima vrlo širok spektar aktivnosti: traganje i spašavanje na kopnu, prevoz štićenih ličnosti, medicinski transport, policijske aktivnosti, kontrola saobraćaja i državne granice, gašenje požara… Dakle, kako bi se policijski poslovi obavljali helikopterom Vojske Crne Gore, ili kako bi se civilna lica prevozila vojnim helikopterima kad vojni helikopteri nemaju mogućnost da osiguravaju civilna lica koja se prevoze u njemu”, navode u odgovoru i dodaju da se u tom dijelu mora praviti razlika, da avioni, kako su rekli, mogu biti dislocirani u bilo koje ministarstvo, ali da je “najrealnije da budu u MUP-u”.
“Jer su mehaničari AHJ obučeni za njihovo održavanje. Ukoliko u bilo kojoj zemlji u okruženju ili Evropi pronađete primjer da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema svoje vazduhoplove koji služe za gore navedene aktivnosti, prihvatamo mišljenje admirala Samardžića kao ispravno i održivo”, rekli su iz tog resora.
Treba ulagati u AHJ
Kako dodali, stanje u AHJ bi moglo da bude bolje, sa aspekta organizacije odgovornosti.
“Vlada Crne Gore srednjeročnim planom iz 2019. planirala je nabavku još jednog Air tractora. To znači da bismo imali u floti takva četiri aviona. Uz dva helikoptera Vojske CG, i jedan helikopter MUP-a, koji bi trebalo da se osposobi za gašenje požara za narednu sezonu, to bi predstavljalo veoma respektabilan resurs. Takođe, Vlada je 2021. usvojila dokument koji je izradio Direktorat za zaštitu i spašavanje, gdje je precizno navedeno kako je potrebno do 2030. i kadrovski i materijalno opremiti AHJ da bi ona u punom kapacitetu pružala usluge koje su joj u nadležnosti”, kazali su “Vijestima” i dodali da je ukupna vrijednost aktivnosti za desetogodišnji period iznosila oko 100 miliona eura, ali da one “nažalost, još nisu realizovane”.
“Dakle, ispravnije je mišljenje ulagati u razvoj jedinice, nego je gasiti, jer to je svakako najlakše”, odgovor je MUP-a na komentar admirala Samadržića.
U vezi sa navodima Spajića o nabavci kanadera, pozdravljaju takvu inicijativu, ali su i rekli da su svjesni “i problema nabavke, cijene održavanja, obuke pilota i mehaničara za njegovo održavanje”.
“Sve to ukupno usložnjava situaciju i čini je u ovom trenutku malo daljom nego što bismo iskreno željeli”, kazali su iz resora unutrašnjih poslova.
Negdje fali novca, negdje ljudi i opreme
O statusu sistema zaštite i spašavanja u posljednjih godinu dana, “Vijesti” su pitanja uputile i lokalnim službama.
Odgovore su dostavili iz službe Glavnog grada Podgorica, Cetinja i Kolašina.
Iz podgoričke Službe, čiji je budžet za 2024. nešto preko tri miliona, očekuju da to u narednom periodu bude i više, “kako bi se unaprijedio sistem rada”.
“U posljednjoj godini je nabavljen jedan vatrogasni kamion i određena oprema za spašavanje iz ruševina. U Službi nedostaje određeni broj kadrova, prvenstveno stručnjaka iz oblasti zaštite od požara”, rekli su “Vijestima”.
Od 1. jula do 9. avgusta imali su 153 ostale intervencije i 510 požara.
Sistem zaštite u Glavnom gradu, kako su rekli, u toku protekle godine funkcionisao je u optimumu:
“Što se pokazalo u konkretnim situacijama na požarima na Radovču, Pikalju… Ključni izazovi su brdo Gorica, Ljubović, Dajbabska gora, a osim toga, veoma je zahtjevna lokacija ‘Deponija’ d.o.o. zbog svojih specifičnosti”.
U Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje tokom protekle godine, kako su rekli, ostvaren je određeni napredak, u pogledu ulaganja u skupu i ličnu opremu, vozni park i objekat. Do 1. avgusta, oni su imali 191 intervenciju, najviše u ljetnjoj sezoni. Budžet te Službe za 2024. je nešto preko 558 hiljada eura:
“Dovoljan nam je”, kažu.
Ta služba zapošljava devet vatrogasaca-spasilaca i, kako su rekli, potrebno ih je još. Njihova potreba su i, kako su rekli, specijalna vozila.
U Kolašinu sada imaju 12 stalnih vatrogasaca-spasilaca, ali i dva sezonca i jednog pripravnika. Ove godine su dobili devet komada radio veza, kupili radna odijela za sve zaposlene, i četiri lampe za probijanje dima i pretragu terena. Na revers od Direktorata MUP-a, dodaju, dobili su potopnu pumpu i agregat.
Zasad nisu imali značajniji broj intervencija na šumskim požarima:
“Što ne znači da neće biti u jesenjim mjesecima, zavisi hoće li biti kišna ili sušna jesen”.
Unaprijediti propise za posebne timove
Na ranije sugestije dijela službi zaštite da bi u sistemu, na nacionalnom nivou, trebalo organizovati operativne jedinice, iz MUP-a su rekli da su za to neophodne izmjene i dopune važećih zakona koji uređuju tu oblast.
“A koji se odnose na prepoznavanje ovih timova kroz zakonsku osnovu. Za njihovo slanje u inostranstvo radi učešća u misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu kao što je to bio slučaj sa zemljotresima u Albaniji i Turskoj, MUP, na osnovu odluke Vlade, odlučuje o učešću pripadnika operativih jedinica za zaštitu i spašavanje u misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu”, rekli su iz MUP-a.
Kako su dodali, i pored formiranja timova za spašavanje iz ruševina, spašavanje od poplava uz upotrebu čamaca, upotrebu pumpi visokog kapaciteta, odbranu od poplava uz upotrebu brana, formiranje i opremanje tima za zaštitu i spašavanje od požara, to je oblast koja se u narednom periodu mora unaprijediti.
Aktivnosti u Nacionalnom trening centru
Iz MUP-a su “Vijestima” rekli da se u Nacionalnom trening centru za zaštitu i spašavanje, koji je otvoren krajem 2022, stalno organizuje stručno osposobljavanje i usavršavanje subjekata zaštite i spašavanja.
Lani su, kako su rekli, kroz četiri obuke, obučena 62 pripadnika operativnih jedinica i ostalih subjekata zaštite i spašavanja.
Osnovni i napredni nivo kursa Pružanje prve pomoći u vanbolničkim uslovima pohađala su 22 pripadnika operativnih jedinica za zaštitu i spašavanje, 19 njih je prošlo radionicu Prevazilaženje profesionalnog stresa prilikom reagovanja u slučaju prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća.
Za 11 službenika MUP-a organizovana je obuka Andragoško osposobljavanje kadra koji radi u obrazovanju odraslih, 10 pripadnika službi zaštite iz Danilovgrada, Šavnika, Bijelog Polja, Mojkovca i Plužina prošli su obuku spašavanje na brzim vodama.
“U Nacionalnom trening centru odrađeno je 14 obuka i polaganja za sertifikat za rukovanje opasnim materijama. U njemu je sedam puta sprovedeno i testiranje policijskih službenika za napredovanje u više policijsko zvanje…”, rekli su iz MUP-a.
Naslovna foto: Vijesti/Nikola Saveljić
