Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini, kao i amandmane koje je Vlada uložila na isti. Ipak, poslanici opozicije i parlamentarne većine, su većinski raspravljali o amandmanima na taj propis, koje je spremio poslanik Evrope sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša je pojasnio da želi da raspravu o Čarapićevim amandmanima odlože za petak 16. avgusta, jer im je stigao zahtjev Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za prisustvo sjednici. Naglasio je da je ovaj zahtjev stigao sredinom jula.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je pojasnio da se radi o kratkom ali važnom zakonu, i da je važno da se iz njega briše tačka 2, koja je podrazumjevala da se ingerencije za sklapanje ugovora velike vrijednosti prelaze sa Skupštine na Vladu.
Pojasnio je i da je državna imovina zbog promjena u ministarstvima prešla iz resora finansija, u resor prostornog planiranja pa je i taj problem trebalo amandmanski riješiti, kao i dodatne stimulanse za energije iz obnovljivih izvora.
Čarapićev amandman je ipak bio ključna tačka diskusije, a njime je predviđeno predviđeno da se dugoročnim zakupcima i investitorima na državnoj zemlji, omogući da izgrađene objekte prodaju drugima, nakon što žele da obustave rad na tom mjestu.
Važne teme u avgustu
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je kritikovao činjenicu da se o ključnim ekonomskim temama razgovara sredinom avgusta, te da brzina ovih procesa ukazuje na namjere onih koji stoje iza njih. On je istakao da je amandman Čarapića, suštinski štetan po interese građana Crne Gore.
„Ono što je važno jeste amandman Čarapića, nisam saglasan da je izmijenjen da je dobar kao melem. Od početka smatram da je njegova suština ista kao i nakon izmjene, da neko ko izgradi objekte na državnoj zemlji koju je uzeo u zakup, može te objekte da prodaje i da od njih zarađuje stotine miliona. Primjera radi, neko može između Aerodroma i grada dogovori zakup na 90 godina, i na tom zemljištu izgradi skladišno prostorni prostor, i kasnije poslovne prostore proda, što do sada nije moglo. Nije mogao da gradi objekte ako se ne bavi turizmom i prodaje, a zadržava osnovnu namjenu“, istakao je on.
Konatar je pitao i ko i kojim investitorima namješta posao u ovom slučaju, a naglasio je i da zarobljeno zemljište ispod ovih objekata, Crnoj Gori ne znači mnogo.
Radunović je naveo da o porivima iza ovog zakona ne zna ništa. Istakao je i da Konatar nije u pravu, te Čarapićev amandman isključuje ono o čemu govori.
„Kad se da zemlja pod zakup, daje se za konkretnu namjenu u slučaju da ako se promijeni situacija i planski dokumenti na tom mjestu predvide neku drugu mogućnost, onda ugovor ne važi i on ne može da proda objekte“, istakao je i dodao se investitoru, kasnijom prodajom u istom poslu, daje šansa da ne ostavi ruinu na toj parceli.
Radunović je naveo da se namjena parcele ne može mijenjati te da to ne piše u zakonu. Dodao je da investitori trebaju Crnoj Gori ali da nema nezakonitosti u pripremi zakona.
Konatar je ponovio da spori što će veliki investitori moći zakup da ostvare po niskim cijenama, a firme i objekte prodaju po milionskim iznosima. Naveo je da ne sumnja u promjenu namjene zemlje, već da se nekim investitorima olakšava pa ne moraju da kupuju zemljište i plaćaju poreze.
„To je narušavanje konkurencije, zašto da se nekome omogućava a neko ne može, već mora da kupi zemlju, da ima inicijalni veliki trošak. To nije lojalna konkurencija i zakonu ne treba olako davati podršku. Svi su investitori dobrodošli ali da plate poreze, ali je ovo na štetu građana i države“, istakao je Konatar.
Čarapić je dodao da je Konatar pročitao tekst ali da ipak, iznosi netačne tvrdnje.
„Amandman koji sam predao je usmjeren na ekonomski razvoj. Mi do sada nismo imali mogućnost da dajemo pravo otuđenja objekata osim za hotelsko turističke komplekse, a za investitore iz drugih sektora nisu postojali ti uslovi. Mi želimo da dajemo dobre uslove, da bi ulagali i da bi mi imali dobre investicije, a kada neko želi da izađe iz biznisa, na njegovo mjesto dođe neko drugi. Tako investitor može da deinvestira, a ne mora da traži garancije i tuži državu“, naveo je Čarapić i dodao da isto pravo ima većina zemalja Evropske unije.
Taj proces se neće raditi bez saglasnosti države kako kaže, a investicije su do sada izostajale jer nije bilo dobrih uslova za njih.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je naglasio da je cijeli proces donošenja amandmana kontroverzan, te da sada niko ne razumije koja je Čarapićeva namjera. Pitao je i koja je razlika imeđu ovog i ranijeg amandmanai i šta se desilo sa drugim amandmanom, kojim ugovore o ovim investicijama ne bi provjeravalo državno tužilaštvo.
Čarapić je pojasnio da je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) dalo inicijativu Vladu da se taj proces ukloni, koja postoji duži niz godina.
Poslanik NSD Dejan Đurović istakao je da se nada da će zakupi državnog zemljišta postati transparentni, javni i da će poslanicima interes Crne Gore biti na prvom mjestu.
Iz Bošnjačke stranke su dodali da će sve zavisti od onih koji ove procese sprovode i nadziru.
Mugoša je naglasio da je problem sistemski jer će se iz Zakona o državnoj imovini izostaviti javno nadmetanje, koji se neće raditi po ovom zakonu iz 2009., već se izdvaja samo jedan segment i to proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
„Samo izvlačimo jedan segment i njega uređujemo posebnim zakonima, na taj način uvodimo potencijalni princip gdje ćemo donositi sijaset zakona koje ćemo izuzimati iz Zakona o državnoj imovini, i regulisatim posebnim zakonima. Onda ćemo imati pitanje, šta će nam sistemski Zakon o državnoj imovini“, naveo je Mugoša i dodao da je za ovaj propis trebala detaljnija analiza.
foto: Screenshot Youtube
