Vrhovni sud Crne Gore počeo je kontrolu rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje sudi u najznačajnijim predmetima organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.
Služba za odnose s javnošću Vrhovnog suda u odgovoru “Vijestima” navela je da je formirana Komisija za kontrolu rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici i da je počela sa radom.
“Komisija ima sedam članova, od kojih su pet sudije Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, a dva člana su sudije Krivičnog odjeljenja Apelacionog suda Crne Gore”, navodi se u odgovoru.
Prema planu, Komisija bi trebalo da Izvještaj o kontroli rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, dostavi početkom jula ove godine.
Vrhovni sud Crne Gore početkom godine donio je Plan za unaprjeđenje efikasnosti rada Višeg suda u Podgorici, kojim je između ostalog, predviđena mjera kontrole rada Specijalnog odjeljenja.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, tada je saopštila i da je planom predložena i izmjena unutrašnje organizacije suda uz postizanje optimalnog broja predmeta u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, a “u cilju unapređenja sposobnosti sudija za upravljanje suđenjem kako bi postali aktivniji i kako bi se bolje kontrolisalo vođenje postupaka.”
MALO PRESUDA,ČESTA ODLAGANJA
Izvještaj Sudskog savjeta za 2023. godinu pokazuje da je Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, koji sudi predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, imalo u radu 176 predmeta, od čega je riješeno 33, a ostalo je neriješeno 143 odnosno 81,25 odsto.
Mali broj odluka posebno zabrinjava ako se uzme u obzir veliki priliv optužnica i to u veoma složenim i obimnim predmetima, koje je u protekle dvije godine tom odjeljenju dostavilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Da postoje ozbiljni problemi u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pokazuje i prosječan broj dana u kojem traju sudski postupci, česta odlaganja postupaka, ali i veliki broj optuženih, koji su se nakon tri godine pritvora, dokopali slobode jer im sudsko vijeće za to vrijeme nije izreklo ni prvostepenu odluku…
Prosječno trajanje postupka u Specijalnom odjeljenju Višeg suda je tokom prošle godine bilo 482 dana, a ta brojka se iz godine u godinu povećava, pa je tako trajanje u 2022. bilo 368, a 2021. – 226 dana.
Dužina trajanja postupaka jedan je od glavnih pokazatelja efikasnosti pravosuđa posebno u predmetima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou i ratnih zločina…
“Analizom rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uočavamo povećanje prosječnog trajanja postupka iz godine u godinu što može ukazivati na kompleksnost postupka, što zahtijeva više vremena za obradu i odlučivanje. Česta zakazivanja i odlaganja ročišta, kao i obimnost dokaznog materijala koji tokom postupka nije koncentrisan već se predlaže u različitim fazama, može produžiti vrijeme potrebno za rješavanje predmeta”, navodi se u izvještaju o radu Sudskog savjeta za 2023. godinu.
Analizom rada viših sudova, Sudski savjet je lani konstatovao da je došlo i do povećane prosječne opterećenosti sudija.
U Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici tokom 2023. godine nastavio se odliv najiskusnijih sudija, koji su bili nosioci rada u najsloženijim predmetima.
“Njihova mjesta su popunjena prioritetno na štetu svih drugih referata i trenutno u tom odjeljenju radi sedam sudija kojima je to osnovni referat, a osim toga postupaju još dvoje sudija kojima je to jedan od referata”, navodi se u izvještaju.
GOMILAJU SE “CRVENI OMOTI”
Prema podacima, do kraja 2023. godine u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici bilo je čak 44 predmeta sa takozvanim “crvenim omotima”, odnosno postupci koji su stariji od tri godine.
Do porasta broja neriješenih predmeta u ovom sudu uticala su i neefikasna vođenja najosjetljivijih postupaka, a slučaj protiv kriminalne organizacije kojom je obuhvaćena i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, gdje je početak postupka odlagan čak 17 puta najbolji je primjer za brojne procesne manjkavosti.
Sudski savjet u izvještaju za prošlu godinu navodi da su mogući uzroci smanjenja efikasnosti – povećanje broja složenih predmeta koji zahtijevaju više vremena za obradu, nedostatak sudskog osoblja ili sudija u odnosu na povećan obim posla, administrativni izazovi i potreba za modernizacijom procesa rada, ali i promjene u zakonodavstvu koje su možda dovele do povećanja broja predmeta ili promijenile procedure obrade.
Tokom 2022. godine, Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je optužne akate protiv ukupno 318 osoba iz oblasti organizovanog kriminala, dok je za krivična djela visoke korupcije podnijeto 230 optužnih akata.
Iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva tokom 2022. pokrenute su finansijske istrage u 12 predmeta protiv 110 fizičkih i 4 pravna lica i naredba o proširenju finansijske istrage u jednom predmetu protiv 7 fizičkih lica. SDT je tokom 2022. podnijelo Višem sudu u Podgorici predlog za određivanje privremenih mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja i korišćenja pokretne i nepokretne imovine u 5 predmeta i 3 predloga za privremenu obustavu izvršenja novčane transakcije…
Brojni predmeti na čekanju
O problemima u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pokazuju i brojni predmeti protiv čelnika pravosuđa, tužilaštva i Uprave policije, brojnih visokih funkcionera, koji su na samom početku ili nijesu ni odmakli od početk glavnog pretresa.
Suđenje specijalnom tužilocu Saši Čađenoviću, koji se u pritvoru nalazi od decembra 2022. zakazano je za 3. jul.
Brojne optužnice SDT-a podnijete protiv šefova “kavačkog klana”, bivših i sadašnjih policijskih funkcionera zbog saradnje sa mafijom, čekaju na kontrolu ili su tek potvrđene…
Poslije brojnih odlaganja, kontrola optužnice u predmetu “Plantaže” tek je održana 14. maja, a nekoliko puta je odgađana kontrola optužnice u predmetu “Abu Dabi fond”, gdje se vjeruje da je došlo do nenamjenskog trošenja kredita od 50 miliona eura.
Polovinom maja ove godine Viši sud je tek potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora UP Veselina Veljovića, a još traje postupak kontrole optužnice protiv još jednog bivšeg direktora policije Slavka Stojanovića…
I Evropska komisija je u izvještajima naglasila da su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u visokoprofilisanim slučajevima poboljšani, ali da ih ne prate efikasna suđenja, te da epiloga tih slučajeva i osuđujućih presuda gotovo da i nema.
Foto: Vijesti/Boris Pejović
