I ova zimska turistička sezona u našim ski centrima značajno kasni, jer je snijeg tek počeo da pada. Nažalost, situacija je takva da bez snijega ne može ni biti zimske sezone, poručuje direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma (CIRT) Petar Golubović, u razgovoru za Dnevno.me.
Samim tim, kaže, skijališta i ski staze nijesu osposobljeni za skijaše. Rješenje za to je, kako istče, “jednostavno”, a to je da padne dovoljno snijega i da on potraje, odnosno da se ski sezona produži i u martu.
A za to što nema sistema za vještačko osnježavanje u našim zimskim turističkim centrima, Golubović kaže da su odgovorne institucije koje se bave upravljanjem državnim skijalištima.
“Teško zadržati turiste zimi, sadržaji limitirani”
Golubović smatra da je najbitnije da se po strani ostave sve lične razmirice koje eventualno postoje i da se što hitnije sprovedu sve radnje da skijalište u Kolašinu dobije sistem vještačkog osnježavanja.
“Nažalost, situacija u zimskom periodu u planinskim centrima je takva da usljed nedovoljno snijega, a opet hladnog vremena, sadržaji koji animiraju turiste da produže svoj boravak su vrlo limitirani.”
Prema riječima Golubovića, određeno poboljšanje infrastrukture, kao i izgradnja hotela visoke kategorije su potencijalno rješenje da gosti duže borave u zimskim centrima.
“Ti hoteli bi mogli malo da pomognu i da pruže ugođaj gostima i kada nema snijega na stazama, koji je prilično teško zamjenljiv”, smatra Golubović.
“Elitni turizam jedna od naših šansi, sjever još jedna prilika za to”
Sagovornik portala Dnevno kazao je i da izbjegava termin „elitni turizam“, za koji kaže da je prilično zastupljen u turističkom vokabularu predstavnika državnih organa i turističkih poslenika.
“U rječniku turističkih pojmova UNWTO-a taj termin sumnjam da ćete naći. Termin koji jeste u upotrebi, „luxury tourism“, odnosi se na kreiranje i razvoj turističke ponude u cilju privlačenja visoko-platežne klijentele. Postoje već lokaliteti koji su na našoj obali kreirani i koji privlače ovu klijentelu”, kazao je Golubović.
Dodaje da i te kako ima potencijala za taj vid razvoja određenih destinacija u našoj zemlji.
“U zavisnosti od samog predjela, različiti su vidovi turističkog proizvoda koji mogu animirati ovu klijentelu. Ono što danas jeste trend i čemu u najvećoj mjeri teže ljudi sa dubokim džepom jeste priroda i njene ljepote. To u neku ruku podrazumijeva i bijeg od ljudi i gužvi. Kod nas definitivno najvećeg potencijala ima na sjeveru“, kazao je Golubović.
Ono od čega sjever naše zemlje treba sačuvati jeste, dodaje Golubović, neplanska gradnja i trajna devastacija prostora.
“Za sjever je neophodno strateško planiranje razvoja. Za razvoj turizma, neophodna je izgradnja saobraćajne i komunalne infrastrukture koja će ovaj region učiniti brzo i lako dostupnim. Potrebni su i urbanistički planovi koji su u skladu sa prirodom i prostorom. Izgradnja smještajnih i ugostiteljskih objekta visoke kategorije samo pod jasno definisanim uslovima koji će pratiti prirodu, kulturu i kapacitet predjela”, dodao je Golubović.
Važno je akcenat staviti na kapacitet, jer u suprotnom možemo otići u krajnost koja podrazumijeva omasovljavanje turističkih kretanja, a to nije nešto što je u liniji tog vida turističkog razvoja, napominje Golubović.
“Potrebna edukacija lokalnog stanovništva”
Jedna od najvažnijih, a sigurno i najzahtjevnijih stvari, jeste edukacija lokalnog stanovništva o tome kako i na koji način najbolje mogu sebe i svoj kapital da turistički valorizuju i monetizuju, ukoliko to žele, smatra sagovornik portala Dnevno.
“Neophodno je obezbijediti uslove, pa tek onda pokušavati sa elitnim turizmom”, rekao je Golubović.
Potrebno je, kako je kazao, i imati ljude koji će imati znanja, viziju i ambiciju da Crnu Goru kao turističku destinaciju razvijaju u pravom smjeru.
“Turizam je multidisciplinaran i na taj način se i treba organizovati i posmatrati. Ukoliko smo kao država okrenuti turizmu kao jednoj od glavnih privrednih grana, što on danas jeste, onda svi planovi i strategije razvoja treba da budu podređeni tome. Potrebna je edukacija kadra koji će raditi u turizmu i ugostiteljstvu. Iz godine u godinu sve je veći broj turističkih dolazaka, a sve manje adekvatno edukovanog i osposobljenog kadra koji će opslužiti ljude na svim nivoima”, zaključuje Golubović.
Foto: Privatna arhiva
